Američki Apollo preko BP-a kupuje udio u Transjadranskom plinovodu

Američka tvrtka za upravljanje imovinom Apollo Global Management potpisala je s britanskim energetskim div BP-om ugovor o kupnji udjela u Transjadranskom plinovodu (TAP) za milijardu dolara. Apollo će postati manjinski dioničar u BP Pipelines TAP Limitedu koji drži 20 posto udjela u TAP-u.

BP želi prodajom imovine pribaviti dvije do tri milijarde dolara do kraja godine, a transakcija s Apollom trebala bi biti zaključena u četvrtom tromjesečju, prenosi Hina, nakon pribavljanja potrebnih regulatornih dozvola.

Plinovod je gradio konzorcij koji čine britanski BP, azerbajdžanski SOCAR i talijanski Snam s udjelima od po 20 posto, belgijski Fluxys s udjelom od 19, španjolski Enagás sa 16 i švicarski Axpo s udjelom od pet posto. Ukupna je vrijednost projekta iznosila 3,9 milijardi dolara.

Plinovod je dovršen u listopadu 2020. i doprema plin iz polja Šah Deniz II u azerbajdžanskom dijelu Kaspijskog jezera kroz Tursku do granice s Grčkom Transanatolskim plinovodom (TANAP), dugim gotovo 2.000 kilometara.

U Grčkoj TAP transportira plin 550 kilometara dugom dionicom do Albanije, gdje nakon 205 kilometara izlazi na obalu Jadranskog mora i cijevima na potezu dugom 110 kilometara stiže u prihvatni terminal u Italiji. Projekt bi trebao omogućiti transport deset milijardi prostornih metara plina godišnje, a u konačnici kapaciteti bi mu mogli biti udvostručeni.

„TAP u roku od 45 do 65 mjeseci može udvostručiti svoj kapacitet i proširiti se, u fazama od po 20 milijardi prostornih metara”, rekla je u ožujku 2022. voditeljica komercijalnog odjela Marija Savova.

U planu je i gradnja Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) kojim bi se plin dopremao i u Hrvatsku, a gradi se i krak prema Bugarskoj i Rumunjskoj.

Hrvatska je zainteresirana za gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji bi se protezao od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine te Crne Gore do Albanije i spojio se na TAP, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u lipnju prošle godine nakon samita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u Podgorici.

“To je jedna od strateških tema i projekata. Hrvatska je za to itekako zainteresirana. Važno je obaviti dodatne konzultacije s Azerbajdžanom i sa svim zemljama koje su na tom pravcu”, rekao je tom prilikom Plenković.

Projekt TAP-a podržao je u rujnu 2018. i tadašnji američki ministar energetike Rick Perry, istaknuvši na završetku trećeg samita Inicijative triju mora da je energetska sigurnost ključna za nacionalnu sigurnost.

“To je posebno važno za ovu regiju gdje se zemlje srednje i istočne Europe i dalje suočavaju s izazovima energetske sigurnosti i ovisnošću o jednom opskrbljivaču te ruskom agresivnom postavljanju”, rekao je Perry.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu EU je znatno smanjila uvoz ruskog plina i danas najviše plina kupuje od Norveške.