Allianz: Hrvatska 31. na listi najbogatijih zemalja svijeta

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za 9,9 posto u prošloj godini, pokazalo je šesnaesto izdanje Allianzovog izvješća o globalnom bogatstvu.

Izvješće, navedeno je u priopćenju, analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo šezdeset zemalja.

Lani je ponovno zabilježen solidan rast globalnog gospodarstva od 8,9 posto koji je nadmašio i onaj iz prethodne godine kada je iznosio osam posto.

U zadnjih deset godina financijska imovina američkih kućanstava rasla je u skladu s globalnim prosjekom. No, u 2024. njihov je rast bio čak i veći. To je u oštrom kontrastu sa zapadnom Europom i Japanom gdje je rast zaostajao za globalnim prosjekom više od dva postotna boda odnosno nešto manje od četiri postotna boda godišnje.

“Rast financijske imovine u SAD-u jednostavno je nevjerojatan. U 2024. polovica rasta globalne financijske imovine tako je ostvarena isključivo u SAD-u. U zadnjem desetljeću taj je udio iznosio 47 posto. Kina je, s druge strane, pridonijela s 20 posto, a zapadna Europa s 12 posto. Barem kada je riječ o financijskoj imovini, tvrdnja da su druge zemlje imale korist na račun SAD-a nema utemeljenja”, pojasnio je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza.

Posjedovanje vrijednosnih papira, osobito dionica, ključno je za rast imovine, ističu dalje iz Allianza.

U tom su smislu zadnje dvije godine bile izuzetno zadovoljavajuće za štediše. U 2023. (11,5 posto) i 2024. (12 posto) vrijednosni papiri rasli su gotovo dvostruko brže od ostalih dvaju razreda imovine: osiguranja/mirovina (6,7 odnosno 6,9 posto) te bankovnih depozita (4,7/5,7 posto).

Međutim, u kojoj će mjeri štediše profitirati od rasta cijena vrijednosnih papira uvelike ovisi o strukturi portfelja koja se znatno razlikuje među zemljama i regijama. Posebno se ističu sjevernoamerički štediše kod kojih vrijednosni papiri čine 59 posto portfelja. U zapadnoj Europi taj udio iznosi oko 35 posto, dok je u Hrvatskoj samo 27 posto.

“Kad je riječ o navikama štednje, usporedba SAD-a i Njemačke vrlo je poučna”, napominjee Kathrin Stoffel, koautorica izvješća.

“Njemačka je u zadnjih deset godina postigla rast financijske imovine od 5,9 posto godišnje, što je usporedivo sa 6,2 posto u SAD-u, ali na posve drukčiji način: nova ulaganja u štednju iznosila su 3,7 posto postojeće financijske imovine godišnje – gotovo dvostruko više nego u SAD-u (dva posto).

Pritom je doprinos porasta vrijednosti bio samo 32 posto, manje od polovice doprinosa u SAD-u, gdje je iznosio 67 posto. Hrvatska je s godišnjim rastom od 6,3 posto sličnija je Njemačkoj: napori za ulaganje u štednju još su veći (4,5 posto), ali porast vrijednosti čini samo 26 posto.

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla za 9,9 posto

Rast bruto financijske imovine hrvatskih kućanstava od 9,9 posto u izvješću je nazvan izvrsnim i objašnjen porastom u sva tri razreda imovine. Pritom su se bankovni depoziti povećali za devet, a vrijednosni papiri za 11,4 i osiguranje/mirovine za 11,4 posto.

Nova ulaganja u štednju porasla su za 41 posto, dosegnuvši novi rekord od 8,8 milijardi eura i nadmašivši čak i iznose zabilježene tijekom pandemije. Najviše su profitirali bankovni depoziti i osiguranje/mirovine, koji su primili 3,8 milijardi eura odnosno 1,9 milijardi eura, a radi se o novom rekordu u oba slučaja.

Ipak, vrijednosni papiri, osobito obveznice, ostali su popularni, a hrvatska su kućanstva uložila su neto 2,8 milijardi eura – jednako kao i prethodne godine.

Rast obveza porastao je prošle godine na 10,6 posto, što je i najbrže od globalne financijske krize. Slijedom toga, omjer duga (obveze kao postotak BDP-a) porastao je na 33 posto iako je još uvijek za 12 postotnih bodova niži od razine zabilježene 2010. godine.

Na kraju, neto financijska imovina porasla je za snažnih 9,7 posto. Slijedom toga, Hrvatska je ostala na 31. mjestu ljestvice najbogatijih zemalja.

“Rezultati ovogodišnjeg Izvješća o globalnom bogatstvu pokazuju koliko su hrvatska kućanstva otporna i spremna na promjene. Posebno je pozitivna činjenica da štednja i dalje snažno raste, a istodobno se sve više diversificira. To je važan pokazatelj financijske zrelosti i dugoročne stabilnosti”, kazala je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska.