Suradnja s gospodarstvom i potreba za stjecanjem novih znanja u poljoprivredi postaju neophodni da bi se moglo odgovoriti na izazove s kojima se poljoprivreda danas suočava. Najveće od njih svakako su klimatske promjene te je nužno povećati učinkovitosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, rekao je dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Aleksandar Mešić u uvodu stručnog skup „Primjena agrosolara u poljoprivredi“.
„Na klimatske promjene možemo odgovoriti isključivo znanjem, ali nije nam dostatno ono koje imamo iz područja poljoprivrede i stoga se moramo umrežavati s drugim strukama. Znanja i tehnologije iz područja energetike i digitalizacije ćemo svakako morati sve više primjenjivati u poljoprivredi. Ona se, da bi bila danas uspješna, mora transformirati i okrenuti modernim, ambicioznim i dinamičnim stručnjacima i tehnologijama“, zaključio je dekan Mešić istaknuvši da je ovo samo prvi u nizu planiranih edukacijskih skupova u suradnji s gospodarstvom.
Studenti, koji su sudjelovali na ovom skupu, kako je priopćeno, educirali su se o potencijalima, razvoju i primjeni agrosolara kroz prezentacije profesora te stručnjaka iz tvrtke EnergoVizija, koja razvija projekte inovativnih tehnoloških rješenja temeljenih na obnovljivim izvorima energije i kružnom gospodarstvu. Predstavljena su im i najnovija saznanja o poljoprivrednim, tehnološkim i energetskim rješenjima za održiviju i učinkovitiju poljoprivredu.
„Razvoj agrosolarnih projekata, od manjih znanstveno-istraživačkih pa do velikih komercijalnih, pokazuje da je ovo tehnologija koja dobiva sve veću pozornost, a interes za nju raste kako u Europi, tako i u Hrvatskoj“, naglasio je Mario Turković, direktor EnergoVizije, napominjući da u Europi broj agrosolara eksponencijalno raste.
Agrosolari bi mogli puno pomoći u suočavanju sa sve težim agroekološkim uvjetima, ali važno je istražiti kako utječu na različite vrste i sorte te prilagoditi tehnologiju njihovim potrebama, rekao je Izv. prof. dr. sc. Goran Fruk sa Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta.
„Zadnjih godina je prisutan nedostatak vode tijekom vegetacije, a voda čini 80 do 90 posto mase ploda. Manje vode dovodi do manjeg ploda i manjeg uroda, a time i manje zarade te ekonomske održivosti poljoprivrednika. Važno je da se ne naruši poljoprivredna proizvodnja nego da se voćka zaštiti i iskoriste pozitivni utjecaji agrosolara. Tu je izuzetno važna suradnja energetičara i agronoma“, naveo je Fruk dodajući tome da obilne oborine koje se sruče nakon sušnih razdoblja tlo ne može upiti što uzrokuje njegovu eroziju.
Naveo je i primjer nasada maline koje je posjetio u Nizozemskoj gdje agrosolari štite od tuče, mraza i zadržavaju potrebnu temperaturu te njihova primjena rezultira odličnim prinosom, navedeno je u priopćenju.
„Agrosolari imaju funkciju agrotehničke mjere i kao takve ih treba planirati, razvijati i implementirati prilagođeno mikroklimatskim uvjetima te potrebama pojedinačnih vrsta i sorti“, istaknuo je agronom dr. sc. Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologija u EnergoViziji. Studentima je prikazao i različite načine implementiranja agrosolara te primjere projekata koji se razvijaju u Hrvatskoj, s primjenom agrosolara na nasadima višnje i kivija.
Naglasio je i da projekcije na temelju preciznih izračuna i pomnog istraživanja mikroklimatskih uvjeta pokazuju znatno smanjenje štete od ekstremnih vremenskih utjecaja, pa čak i kvalitetniji plod i povećan prinos.
Prof. dr. sc. Marko Karoglan, sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta, govorio je studentima o iskustvima Italije gdje agrosolari na jugu te zemlje imaju pozitivan utjecaj na usporavanje dinamike dozrijevanja grožđa što je vidljivo na uzgoju sorti Traminan i Primitivo. Pozitivne primjere ima i sjever Italije gdje se uzgoj pod agrosolarima pokazao manje stresnim za sortu Corvina u odnosu na uzgoj bez njihove zaštite od prekomjernog sunčevog zračenja.
I Južna Francuska ima odlične rezultate sa sortama Piolenc i Tresserre koje su pod agrosolarima imale povoljniju temperaturu i značajno smanjenu evapotranspiraciju, 37 do 62 posto ovisno o godini. Uz to, kako je naveo, nije bilo detektiranih opeklina od sunca, a zabilježen je urod veći deset do 45 posto, ovisno o godini.
Pročitajte još:
„S agrosolarima grožđe bi dozrijevalo u prihvatljivijim kalendarskim rokovima, kemijski sastav bi mu bio uravnotežen, bilo bi manje opeklina na grožđu i lišću, a bila bi i manja potreba za navodnjavanjem jer bi vlaga u tlu bila sačuvana. Broj vinogradarskih površina u Hrvatskoj opada i možda možda bi upravo uz pomoć agrosolara mogli očuvati vinogradarsku proizvodnju“, rekao je Karoglan.
Pojašnjavajući zakonske okvire kroz konkretne korake na primjeru jednog projekta Marina Prusina, inženjerka građevinarstva i direktorica Odjela za upravljanje projektima u EnergoViziji studentima je prikazala i kako izgleda procedura od početka razvoja agrosolara sve do njegove konačne realizacije.
„Za ovakve projekte su potrebna specifična znanja iz različitih područja i zato je važno o ovome govoriti, surađivati i educirati se“, poručila je Prusina na kraju stručnog skupa „Primjena agrosolara u poljoprivredi“.
