Agrosolari u Hrvatskoj: 44 tisuće hektara pogodnog tla za razvoj novog oblika solarnih elektrana 

Razvoj obnovljivih izvora energije (OIE) u posljednjem desetljeću u Jadranskoj regiji pokazuje značajan porast. Prema najnovijim podacima, u 2023. godini kapaciteti solarnih elektrana dostigli su 2,3 gigavata, dok su kapaciteti vjetroelektrana iznosili 1,9 gigavata. To predstavlja porast od 687 odnosno 455 posto u usporedbi s kapacitetima prije deset godina.

Unatoč velikom napretku, potencijal obnovljivih izvora energije u Jadranskom području još uvijek nije u potpunosti iskorišten. Hrvatska se ističe kao regionalni lider po instaliranim vjetroelektranama, koje su u 2023. godini doprinijele sa sedamnaest posto ukupne proizvodnje električne energije. No, to bi se uskoro moglo promijeniti i primat bi mogle preuzeti solarne ali i agrosolarne elektrane.

Jedan od velikih izazova za poljoprivredu su klimatske promjene, koje se svake godine sve više odražavaju na poljoprivredne aktivnosti, uzrokujući niže prinose i štete na kulturama i nasadima. Unutar Europske unije poljoprivreda se nalazi i na drugom mjestu najvećih proizvođača ugljičnog dioksida. 

Za sektor obnovljivih izvora energije, s druge strane, izazov je pronalazak pogodne lokacije za razvoj projekta u dostatnoj blizini moguće točke priključenja.

Prirodno, došlo je do sjedinjenja tih dvaju sektora — sektora poljoprivrede i OIE, te je nastao koncept agrosolarnih elektrana. Poljoprivredi se otvara prilika za ostvarenje dodatnih prihoda, uz mogućnost lakšeg suočavanja s izazovima uzrokovanim klimatskim promjenama, dok se sektoru OIE otvaraju mogućnosti korištenja lokacija koje dosad nisu bile izgledne.

Republika Hrvatska je prepoznala vrijednosti agrosolarnih elektrana te je od prošle godine i zakonski omogućila njihovo postavljanje na sve poljoprivredne površine pod trajnim nasadima koje su upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD). Moguće ih je tako postavljati i na površine uz postojeći prostor obuhvata gospodarstva, gdje se postavljanjem agrosolara postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, kao i na ribnjake i druga riblja uzgajališta na kopnu. Kako bi se očuvala poljoprivredna proizvodnja, uz postavljanje agrosolara obavezno je zadržati poljoprivrednu namjenu zemljišta. S obzirom na važnost zaštite okoliša, agrosolare nije moguće graditi unutar nacionalnih parkova i parkova prirode.

Hrvatska je tako postala jedna od deset zemalja EU koje su se odlučile za primjenu agrosolarnih elektrana u poljoprivredi, a tijekom ove godine brojne su županije počele i sa specijaliziranim natječajima namijenjenim baš agrosolarima. 

Postavljanje agrosolara bi se vjerojatno moglo financirati i iz EU fondova i putem državnih poticaja, jer su oni dio “Zelenog plana”. Njime Europska komisija želi do 2050. godine obustaviti ispuštanje štetnih plinova, pa tako i onih koji nastaju prilikom proizvodnje struje za poljoprivredu.

U zemljama koje su predvodnice njihovog razvoja, prije svega Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Austriji, Italiji i Mađarskoj, njihov broj neprestano raste.

No, što su zapravo agrosolari? Agrosolari su sustavi fotonaponskih ćelija integrirani u poljoprivredne nasade. Osim što proizvode obnovljivu energiju, kad su ispravno isplanirani, agrosolari pružaju mnoge koristi kao što su očuvanje nasada od nepovoljnih klimatskih utjecaja, poput prekomjerne insolacije, tuče i drugih vremenskih nepogoda. 

Oni također smanjuju emisije u oba sektora koji najviše doprinose klimatskim promjenama putem CO2 emisija (poljoprivreda i energetika). 

Sve o agrosolarima u Hrvatskoj, njihovom razvoju i mogućnostima, za Financije.hr pojasnio je agronom Toni Batel, direktor sektora za agrosolarne projekte i inovacije u poljoprivredi, iz tvrtke Lumos Energy.

Gdje je moguće postavljanje agrosolara? 

Postavljanje agrosolara moguće je iznad nasada, obično od 1,8 metara naviše (uglavnom za bobičasto voće, grožđe, niže voćke i osjetljivije povrće) ili pak između nasada (kod trava, žitarica i tvrđeg povrća). Razlikujemo tri najčešće izvedbe sunčanih elektrana — sunčane elektrane s fiksiranim fotonaponskim panelima, sunčane elektrane s jednoosnim okretanjem FN panela prema Suncu, te one koje imaju dvoosno okretanje FN panela prema Suncu. Agrosolarne elektrane danas se najčešće izvode u prve dvije izvedbe. Povišene panele s jednoosnim okretanjem prema Suncu najčešće koristimo ako želimo ostaviti veći izbor za sadnju jednogodišnjih kultura uz ostavljanje određenih mogućnosti i za višegodišnje kulture. Ako pak znamo koji trajni nasad želimo, koristit ćemo fiksirane strukture.

Koja je razlika između agrosolarnog i fotonaponskog sustava?

Agrosolarna elektrana je prostor na kojemu se usporedno odvija poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja obnovljive električne energije s pomoću fotonaponskih sustava, pri čemu je potrebno omogućiti poljoprivrednu proizvodnju na minimalno šezdeset posto površine agrosolarne elektrane. Racionalno postavljenje agrosolarne elektrane podrazumijeva da se oko dvije trećine površine zemljišta koristi u poljoprivrednu svrhu, a oko trećina u svrhu proizvodnje električne energije. To je u načelu isti sustav, samo što je razlika u konstrukciji koja se instalira na površini, odnosno agrosolari se planiraju iznad nasada ili između nasada u sklopu poljoprivredne površine, dok klasični fotonaponski sustav može biti instaliran na krovu objekta ili na tlu, bez razmatranja specifičnosti poljoprivrednih kultura. Također, tamo gdje je to prikladno, paneli za agrosolarne elektrane često se koriste u polutransparentnoj formi i s antirefleksnim slojem. Agrosolarni paneli agrosolara se ujedno okreću kako bi omogućili više svjetla nasadima za oblačnijih dana. 

Važno je napomenuti i to kako su u agrosolarnim projektima moguće razne aktivnosti — uzgoj jednogodišnjih i višegodišnjih prehrambenih, vlaknastih ili specijalnih usjeva ispod i oko solarnih infrastruktura, zatim takozvana “solarna ispaša”, odnosno ispaša i upravljanje životinjama ispod, oko i neposredno uz solarnu infrastrukturu (najpogodnije su ovce). Tu su i instalacije koje su dizajnirane da stvaraju ili obnavljaju stanište, poboljšavaju tlo i pružaju druge ekosustavne usluge, te paneli koji se postavljaju iznad ili se integriraju s infrastrukturom plastenika kako bi pružili djelomičnu sjenu i modulaciju svjetla. No, te četiri aktivnosti ne isključuju jedna drugu. Na određenom mjestu istodobno se može odvijati više različitih aktivnosti, pa i na istom području u različitim dijelovima godine.

Što je sve potrebno za podizanje/postavljanje agrosolarne elektrane? Koje su prednosti partnerstva s tvrtkama koje se bave razvojem fotonaponskih elektrana?

Za postavljanje agrosolarne elektrane potrebno je provesti niz mjera, primjerice: analizirati kvalitetu tla, niz drugih parametara koji se tiču postojeće poljoprivredne proizvodnje, količinu sunčeve svjetlosti, potom sagledati dio koji se tiče nepoljoprivrednog dijela projekta, te isprojektirati fotonaponske ćelije i konstrukciju. Cilj je proračunati optimalni model integracije jednoga u drugo. Prilikom planiranja agrosolarnih elektrana treba provesti odgovarajuća istraživanja pedološke, agroekološke, agronomske, tehnološke, sociološke i ekonomske naravi. Najveći stres investitorima kod agrosolara, kao i kod klasičnih elektrana, stvara pribavljanje potrebnih dozvola od nadležnih ustanova. Mi smo zato odlučili i taj dio posla preuzeti na sebe i svojim klijentima osigurati uslugu po sustavu “ključ u ruke”. U nekim je slučajevima potrebno osigurati financijska sredstva kroz vlastita ulaganja, kredite, subvencije ili takozvani investment sharing, odnosno partnerstva više investitora — o čemu također mi vodimo brigu. Nakon instalacije fotonaponskih ćelija i konstrukcija i puštanja u pogon, potrebno je redovito održavanje agronomskog i neagronomskog dijela projekta, te redovito mjerenje i ispitivanje odnosno nadzor sustava. Važno je odabrati i odgovarajuću policu osiguranja, što za svoje klijente također možemo činiti mi.

Kolika su ulaganja u agrosolarnu energiju; koliko je potrebno financija da se ona postavi?

Ulaganja u agrosolarnu energiju variraju ovisno o veličini i složenosti projekta. Svaka okolnost je vrlo specifična, te je vrlo nezahvalno unaprijed iskazivati financijske okvire. Prvi korak u suradnji s nama je stoga analiza opcija i procjena isplativosti svake od opcija. Zbog velikog broja specifičnosti, klijentima u slučaju agrosolarnih elektrana najčešće ne nudimo izvođenje prije projektiranja i dobivanja posebnih uvjeta. 

Između ostalog, cijena ulaganja ovisi o vrsti potkonstrukcije koja će se koristiti za određenu poljoprivrednu kulturu, postojanje ili nepostojanje trafostanice u blizini, udaljenosti točke priključenja i količini kabliranja (poljoprivredna zemljišta su obično pogodne lokacije upravo zbog neposredne blizine točke priključenja), korištenju jednoosne ili dvoosne konstrukcije za panele, korištenju transparentnih ili polutransparentnih panela, količini Wata po panelu, eventualnom trošku zakupa zemljišta, otkupnoj cijeni električne energije, vrsti panela, invertera, postojanju potrebe za baterijskim spremnikom, potrebe za vanjskim kapitalom, vrsti i trajanju jamstava, i slično. 

Inicijalna investicija je ovdje svakako viša nego kod krovnih elektrana, ali uz pametno planiranje viši su i povrati — zbog sinergijskog učinka. Točni iznosi ovise o troškovima opreme, instalacije, dozvola i drugih određenih čimbenika. Kod procjene je puno toga potrebno uzeti u kalkulaciju, koristiti specijalizirani softver, dron i druga specijalistička tehničko-tehnološka rješenja, te u multidisciplinarnom timu koji čine inženjeri, ekonomisti i agronomi “provrtjeti” sve opcije i donijeti odluku o najboljem rješenju za pojedini slučaj. 

Načelno, i bez uzimanja u obzir svih tih specifičnosti, ako govorimo o kvalitetno odrađenom poslu, te o agrosolarnoj elektrani koja je i isplativa, i sigurna, i održiva, jedan megavat (MW) instalirane snage zahtjeva oko tri hektara poljoprivrednog zemljišta. Cijena same solarne elektrane, bez konstrukcijskih i potkonstrukcijskih elemenata, kreće se na tržištu od 1.000 do 1.300 eura po kW instalirane snage. Jedan MW ima 1.000 kW, pa to iznosi od 1.000.000 do 1.300.000 eura.

Koliko se električne energije potencijalno može proizvoditi na poljoprivrednim površinama?

Potencijalna proizvodnja električne energije ovisi o veličini i učinkovitosti instaliranog sustava, kao i o dostupnosti sunčeve svjetlosti na lokaciji. Možemo konstatirati da je na tri hektara poljoprivredne površine smisleno postaviti jedan MW instalirane snage solarne elektrane. Količina proizvodnje električne energije ovisi o geografskoj lokaciji i izloženosti lokacije suncu. U Istri solarni potencijal iznosi u prosjeku 1.350 kW proizvedene električne energije godišnje po jednom instaliranom kW. 

Prema studijama, u Republici Hrvatskoj postoji površina od gotovo 44.000 hektara pogodna za razvoj agrosunčanih elektrana. Ako bismo, primjera radi, trećinu pokrili agrosolarima, tada bismo imali instalirane snage solarne energije veličine blizu 15 GW, što bi generiralo oko 2.000.000.000 eura vrijednosti proizvedene električne energije godišnje.

Nama se stalno javljaju strani investitori i inozemne tvrtke koje se bave razvojem takve vrste projekata te su u neprestanoj potrazi za sljedećom investicijom. Primjerice, Danci i Nizozemci. Između ostaloga javljaju se i zato što je s prosječnom cijenom od 74 eura godišnjeg zakupa jednog hektara čistoga poljoprivrednog zemljišta, bez zgrada i nasada, Hrvatska pri dnu Europske unije, prema podacima Eurostata za 2021. godinu. Jeftinije se hektar obradive zemlje može zakupiti samo još u Slovačkoj. Najskuplji je zakup poljoprivrednog zemljišta u spomenutoj Nizozemskoj, u prosjeku 836 eura po hektaru na godinu. 

Je li poljoprivredni rod siguran, odnosno je li moguće istodobno korištenje površine bez negativnih utjecaja na jednu od proizvodnji?

Jest. Potpuno siguran. Svakako je moguće kombinirano korištenje površine, no ključno je pametno planiranje sustava i prilagođavanje projekta specifičnoj biljnoj proizvodnji. Agrosolarne elektrane se instaliraju između ili iznad nasada, na plastenike i slično, čime se dodatno ne narušavaju staništa životinjskog i biljnog svijeta. Agrosolari mogu pružiti zaštitu nasadima i poboljšati uvjete za rast, smanjujući stres od jakog sunca i nepovoljnih vremenskih uvjeta. Paneli izoliraju nasade za nižih temperatura, i štite ih tijekom vrućinskih valova. Naime, suše u ljetnim mjesecima najveći su pojedinačni uzrok štete u hrvatskoj poljoprivredi; a od 2013. do 2016. godine prouzročile su gubitke od ukupno čak 400 milijuna eura. Više vlage u tlu znači manju potrebu za navodnjavanjem, jer paneli smanjuju i isparavanje vode iz tla.

Možemo li imati agrosolare bez agronoma?

Mišljenja sam da ne možemo. Ni agrosolare, a niti gospodarski i okolišno održivu poljoprivredu. Iznimno je važno poljoprivrednu aktivnost planirati usporedno s razvojem elektrane, zbog optimizacije svih resursa. Nužno je stoga na vrijeme isplanirati pozicije agrosolara unutar nasada sa stručnom osobom iz poljoprivredne proizvodnje, kako bi se izbjegli negativni utjecaji na nasad i osigurala optimalna integracija sustava. Uz ostalo, za optimalno korištenje prostora unutar solarne elektrane potrebno je poznavati i tip tla, parametre njegove plodnosti, nadmorsku visinu, oblike reljefa, nagnutost terena, izloženost prema stranama svijeta te podrobne klimatske značajke područja, kao i oborinski i temperaturni režim. 

Kako je to sve dio “ulaznih” podataka za određivanje pogodnosti prostora unutar solarne elektrane za poljoprivredu, potrebno je poznavati i druge informacije za specifičnu lokaciju, kao što su: oblik i opseg postojeće poljoprivrede na nekom području, strukturu gospodarstva prema prevladavajućim oblicima poljoprivrede, raspoloživu mehanizaciju, dobnu strukturu poljoprivrednika, te razinu znanja i prevladavajuću tehnologiju koja se koristi u radu.

Uz sve to, organizacija poljoprivrede unutar područja solarnih elektrana ovisit će i o potrebama tržišta, udaljenosti tržišta, mogućnostima skladištenja i transporta proizvoda, te o ukupnoj isplativosti same aktivnosti. Mogući su različiti intenziteti poljoprivrede, od one koja se koristi ekstenzivnim uzgojnim metodama, do onih s visoko intenzivnim sustavima uzgoja. 

Kako će se u vremenu i prostoru definirati konkretne lokacije, za uspješno planiranje poljoprivrede potrebno je prethodno izraditi pedološku studiju za konkretnu lokaciju, prema potrebi predvidjeti mjere iz područja hidrotehničkih melioracija, kao što su odvodnja i navodnjavanje, kao i ostale mjere uređenja zemljišta za određenu namjenu. Uz to, potrebno je utvrditi i stanje poljoprivrednih gospodarstava koja bi mogla biti nositelji poljoprivredne aktivnosti unutar prostora solarne elektrane, kao i optimalan način korištenja, koji će sasvim sigurno biti različit za različite lokacije. 

Ovisno o modelu valja definirati i biljno uzgojne zahvate, kako bi se osigurali optimalni uvjeti za ostvarenje uspješne poljoprivrede unutar prostora solarne elektrane. Primjerice: uzgoj povrća moguć je na tlu, u posebno pripremljenom supstratu, ili u hidroponskim sustavima uzgoja. Mogućnosti su velike, samo načine njihovog ostvarenja treba pravilno osmisliti. 

Tu je i održavanje, koje također nije uputno provoditi bez agronoma. Uvijek je bolje učiti na tuđim pogreškama, nego na vlastitima.

Koje su koristi agrosolara za poljoprivrednika i za druge dionike?

Koristi agrosolara za poljoprivrednika su višestruke: proizvodnja električne energije za vlastite potrebe i potencijalnu prodaju, fizička zaštita nasada od vremenskih nepogoda, smanjenje troškova energije i dodatni prihod od prodaje viška proizvedene energije. Uz to, kombinirano korištenje površina omogućuje uzgoj jednogodišnjih i višegodišnjih prehrambenih, vlaknastih ili specijalnih usjeva ispod i oko solarnih infrastruktura, solarnu ispašu, te stvaranje ili obnavljanje staništa. 

Iz perspektive poljoprivrednika, proizvedena se električna energija može koristiti za opremanje sustava za navodnjavanje, odnosno korištenje crpki za podzemne vode. Na taj način možemo govoriti o održivoj poljoprivrednoj proizvodnji koja već u početku ima olakšane uvjete u smislu smanjenih troškova proizvodnje. Povrh toga, poljoprivrednici koji su vlasnici poljoprivrednog zemljišta mogu ostvariti dodatne prihode kroz pravo služnosti na svojoj zemlji. 

Dakle, osim što solarni paneli štite poljoprivredne kulture od klimatskih nepogoda te time pridonose većem prinosu i većim prihodima iz same poljoprivredne proizvodnje, proizvodnja električne energije za vlastite potrebe i potencijalnu prodaju kroz postojeći sustav omogućava poljoprivredniku dvostruko korištenje zemljišta i time dodatne izvore prihoda. Na taj se način osnažuju ruralni prostori i daje im se prilika za ravnomjeran razvoj s urbanim područjima. U svijetu je tako, primjerice, kao dodatni izvor prihoda za stočare sve raširenija praksa korištenja ovaca za upravljanje vegetacijom na solarnim lokacijama velikih razmjera. U 2021. godini Hrvatska je, recimo, imala 654.000 grla ovaca. Ujedno, 2021. godine Hrvatska je imala 1.669 hektara nasada bobičastog voća. Valjalo bi ubrzati korištenje svih tih silnih resursa koji su nam na raspolaganju. 

Osim za tvrtke poput Lumosa, za vlasnike zemljišta i za same poljoprivrednike, dodatan je to prihod i za gradove i općine. Agrosolarne projekte prate multiplikativni učinci i mnoge koristi za sve dionike.

Postoje li studije o učinkovitosti agrosolara u poljoprivrednoj proizvodnji?

Postoje razne studije o učinkovitosti agrosolara iz susjednih i drugih EU zemalja koje su već primijenile takve projekte. Te studije pokazuju pozitivne učinke na poljoprivrednu proizvodnju i energetsku učinkovitost, te navode koje su kulture najpogodnije za agrosolarne projekte. I sama činjenica što je od 2023. godine solarne elektrane u Hrvatskoj moguće postavljati na sve poljoprivredne površine pod trajnim nasadima govori kako je prema procjeni niza hrvatskih stručnjaka na koje se oslanja zakonodavac, broj takvih studija provedenih u drugim zemljama itekako reprezentativan. Ta odluka nije donesena olako. Ne bi se ni europski poticaji dodjeljivali takvim projektima da su oni štetni i/ili neučinkoviti. Kako bi se očuvala poljoprivredna proizvodnja, uz postavljanje agrosolara obavezno je zadržati poljoprivrednu namjenu zemljišta. S druge strane, agrosolare nije moguće graditi unutar nacionalnih parkova i parkova prirode, što kao agronom i ljubitelj prirode podržavam. 

I odjel tvrtke Lumos Energy za agrosolarne elektrane, Lumos Agrosolar, upravo u Istri kreće s vlastitim testiranjem agrosolarnih elektrana u vinogradima. Namjeravamo objaviti studiju sa zapažanjima i rezultatima s multidisciplinarnim timom stručnjaka. No, iz obilaska sličnih lokacija u drugim europskim zemljama i do sada objavljenih studija već znamo što otprilike možemo očekivati. Na primjer, niži udio šećera u usjevima zaštićenim solarnim panelima u Francuskoj doveo je do izbjegavanja prekomjerne količine alkohola tijekom procesa fermentacije.

Iz iskustava drugih zemalja znamo i kako je kombinacija ekološke poljoprivrede i agrosolara doista nešto odlično. Za ekološki uzgoj su od ratarskih kultura visine do 1,2 metara iznimno pogodni soja, grašak, siderati, grah. Te su se iste kulture u svijetu pokazale iznimno pogodnima i za solare. 

S obzirom na to da Hrvatska proizvodi 9,2 posto ukupne europske proizvodnje soje, a da potražnja za ekološkim proizvodima u čitavom svijetu raste, smislenost poticanja sinergije ekološke poljoprivrede i agrosolarnih elektrana u Hrvatskoj je evidentna. U Hrvatskoj je za tržište 2021. godine bilo zasađeno 1.037 hektara nasada graha i graška. Hrvatska tek treba započeti vlastite projekte kako bi prikupila domaće podatke. 

Negdje nam studije i nisu potrebne, primjerice, agronomima je poznato kako malina i kupina najbolje uspijevaju u uvjetima djelomičnog zasjenjenja. U prirodi postoje i brojni primjeri vegetacije u “katovima” gdje se za svjetlost i ostale biotičke čimbenike različite biljke međusobno natječu, ali sve one ipak uspješno rastu. 

Mišljenja sam kako u Hrvatskoj trebamo pokušati balansirati između razumljive potrebe stručne javnosti za provedbom vlastitih studija, i važnosti bržega djelovanja. Nekada zbilja ne treba izmišljati toplu vodu. Treba jednostavno otići u Italiju, Francusku, Sloveniju, ili neku drugu zemlju koja je u tome puno iskusnija, i učiti na primjerima iz njihove prakse. Inače ćemo i dalje biti pri dnu raznih rang lista u Europskoj uniji. Skloni smo, čini mi se, sebe ponekad paralizirati od analize. Ili nepotrebno usporavati vlastiti razvoj u strahu od prijetnji i rizika koji nisu realno ostvarivi, ne uzimajući u dovoljnoj mjeri u obzir oportunitetni trošak sporog djelovanja za naše gospodarstvo, a time i kvalitetu života ljudi koji žive na ovim prostorima. Dok mi čekamo, drugi idu naprijed. Drugim riječima, čekanje je zapravo — daljnje nazadovanje. S druge strane, kudikamo razvijenije zemlje poput Nizozemske, Francuske, Italije ili Njemačke i dalje napreduju i ne namjeravaju stati. U Nizozemskoj jedna od tri kuće ima krovnu solarnu elektranu, a Nizozemci već odavno koriste i prednosti agrosolarnih rješenja. Bilo bi mudro da krenemo odlučnije slijediti njihov primjer. Primjera radi, u Sjevernom Brabantu je već samo jedan poljoprivrednik, Maarten van Hoof, postavio 24.206 panela koji štite njegove maline od lošeg vremena, istodobno proizvodeći struju za čak 2.810 kućanstava. Neupitno je iz tog, i niza drugih provedenih istraživanja, kako maline bolje uspijevaju ispod polutransparentnih panela.

Na koncu, gdje god je agrosolare prema zakonu moguće postavljati, primjerice na ribnjake i druga riblja uzgajališta na kopnu, propisani su brojni koraci koje je potrebno slijediti, i dokumenti koje treba izraditi i pribaviti kako se ne bi narušio ekosustav. Nema tu realno prostora stihijskom i iracionalnom djelovanju. 

Ipak, i dalje primjećujem u Hrvatskoj puno nepotrebnog kočenja razvoja, ni u čemu utemeljene skepse i straha. Pomalo me to podsjeća na vremena kad je Edison Teslinom izmjeničnom strujom usmrtio slonicu Topsy, kako bi dokazao da je njegova struja — sigurnija.

Smetaju li agrosolari poljoprivrednim strojevima?

Ne, ako se dobro isplaniraju visina, mjere, nagib i ostali potrebni parametri kako bi agrosolarni sustav bio prilagođen postojećoj opremi za obradu nasada. Pravilno dizajnirani agrosolari omogućuju nesmetan prolaz poljoprivredne mehanizacije.