Agencija Moody’s potvrdila je hrvatski kreditni rejting ‘A3’ uz stabilne izglede ocjenjujući da će Hrvatska i dalje imati snažne institucije, solidnu fiskalnu poziciju i robustan gospodarski rast. Snažne institucije i sustav upravljanja ključan su pozitivan faktor za kreditnu sposobnost Hrvatske, a najnoviji je dokaz efikasna provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, prenosi Hina navode agencije.
Plan je, kako navode, obuhvatio, uz ostalo, izmjene zakona o mirovinama i radu koji bi trebale povećati ponudu radne snage.
Dodaju da će fiskalna metrika postupno slabjeti paralelno pojačanim pritiscima u smjeru veće potrošnje, ali profil hrvatskog javnog duga ostat će i dalje pozitivan kreditni faktor dok će dostupnost zaduživanja i dalje podržavati pozitivnu ocjenu hrvatskog duga.
Gospodarski rast bit će snažniji od srednjoročnog trenda iskazanog u stopi rasta od dva posto i podržati kontinuirano približavanje dohotka ostatku EU-a.
Javni dug trebao bi se stabilizirati na razini od oko 56 posto bruto društvenog proizvoda do kraja 2027. i potom postupno porasti prema 60 posto, procjena je Moody’sa. Proračunski manjak trebao bi se zadržati blizu tri posto BDP-a. Podsjetimo, ta dva kriterija zadržavaju Hrvatsku u okvirima kriterija iz Maastrichta.
Moody’s ističe da će veća potrošnja na mirovine i socijalnu skrb te na obranu dodatno pojačati pritisak u smjeru većih rashoda uz nužna značajna ulaganja u infrastrukturu i u ublažavanje klimatskih promjena. Istodobno, pojedine stavke u toj potrošnji poduprijet će gospodarski rast.
Dostupnost zaduživanja trebala bi postati slabija zbog viših troškova zaduživanja. Tako bi kamate u 2027. i 2028. trebale porasti na 3,4 posto proračunskog prihoda s 3,0 posto u 2025. godini.
U izvješću se upozorava da je hrvatsko gospodarstvo “koncentrirano u turizmu”, pa je snažnije izloženo promjenama u vanjskoj potražnji. Ograničeni kapaciteti će pritom u sve većoj mjeri ograničavati doprinos turizma gospodarskom rastu.
U kreditnoj agenciji smatraju da će u predstojećem razdoblju slabo biti poboljšana produktivnost unatoč reformama povezanim s članom za otpornost i oporavak, a problem je i demografija.
Agencija očekuje da će se gospodarski rast do 2031. približiti potencijalu iskazanom u stopi rasta od oko dva posto.
Napominju da bi mogli razmotriti podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske ako javni dug promijeni prognoziranu uzlaznu putanju i ako se počne značajno smanjivati kroz dulje vremensko razdoblje, poduprt smanjivanjem proračunskog minusa.
Pozitivan faktor bili bi i dokazi da reforme i ulaganja snažnije utječu na potencijal rasta hrvatskog gospodarstva no što trenutno očekuju.
Pročitajte još:
Sniženje hrvatskog rejtinga će se pak razmotriti bude li javni dug rastao znatno brže no što trenutno očekuju, između ostalog i zato što vlada srednjoročno nije provela mjere fiskalne prilagodbe.
Iako takav ishod nije vjerojatan, negativan utjecaj na kreditni profil Hrvatske mogao bi polučiti i scenarij daljnje eskalacije geopolitičkog rizika, posebno u kontekstu značajne operacije protiv neke članice EU-a ili NATO-a u Europi, dodaju.
