Jedna od prvih IT tvrtki u Splitu, osnovana prije 25 godina, bila je Adriatic.hr, online turistička agencija koja je s poslovanjem krenula još u vrijeme kada Booking.com nije ni postojao na hrvatskom tržištu.
Adriatic.hr je počeo s korištenjem potencijala interneta za oglašavanje privatnog smještaja, a upravo privatni smještaj i iznajmljivači su i dalje u fokusu poslovanja nakon četvrt stoljeća.
O planovima i ambicijama za budućnost za Financije.hr govorio je v.d. voditelj odjela za marketing Ian Paligorić, posebno u kontekstu priprema za iduću turističku sezonu i učinaka poreznih promjena koje kreću od 1. siječnja 2025. godine oko nekretnina i turističkog najma.
Koliko ima privatnih iznajmljivača koji oglašavaju svoju ponudu na Adriatic.hr i koliki je uopće prostor za daljnji rast s obzirom da na privatni smještaj već otpada nesrazmjerno veliki dio hrvatske turističke ponude?
Trenutačno u bazi imamo preko 6.000 iznajmljivača. Očekujemo do kraja prvog mjeseca da će njih 4.600 biti aktivno u direktnoj suradnji za 2025. Ostatak objekata imamo kroz takozvane ‘property menadžere’. Prostora za rast ima jer je Hrvatska i dalje zemlja u kojoj primat drže privatni iznajmljivači. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u kolovozu 2024. samo 38,5 posto ležajeva bilo je registrirano u hotelima i kampovima na razini cijele Hrvatske.
Na koje dijelove Hrvatske ste najviše fokusirani i u kojima najviše vidite mogućnost širenja ponude?
Najviše smo fokusirani na obalu. Kako smo splitska agencija, srednja Dalmacija s naglaskom na Makarsku rivijeru je bila prva regija kroz koju se naša ponuda širila. Naravno, s godinama smo obogatili ponudu od vrha Istre do Molunta na samom jugu Hrvatske. Dio strategije širenja uključuje trenutačno Zagreb, Liku i Gorski kotar gdje smo već započeli sve potrebne radnje u tom smislu. Iako je Hrvatska i dalje ljetna destinacija, mi vidimo da se trendovi mijenjaju i da potencijal navedenih lokacija čeka da se ostvari.
Na koji način dolazite do budućih novih iznajmljivača?
Imamo cijeli odjel koji je zadužen za akviziciju, bilo kroz direktnu suradnju ili property management agencije. Cijeli proces je uvelike olakšan uz marketinške aktivnosti na kojima radim i usudio bih se reći da su rezultati jako pozitivni. Zbog naših marketinških kampanja zainteresirani iznajmljivači se direktno nama javljaju za suradnju.
Je li u fokusu možda u budućnosti i ponuda hotelskoga smještaja?
Kad je u pitanju ponuda hotelskog smještaja, to trenutačno ne nudimo, ali sa sigurnošću mogu reći da nam je to dio aktivnosti za budućnost. Sustav za tipsku vrsta smještaja je u povojima, a započeli bi s obiteljskim i malim hotelima koji su u biti dio razvojne strategije Ministarstva turizma i sporta još od 2013. godine.
Kako izgleda suradnja s drugim sličnim platformama u inozemstvu i koje su najkvalitetnije u smislu suradnje?
Glede suradnje s drugim platformama mogu se pohvaliti da je to uvelike partnerski odnos gdje svi nešto dobivamo. Najveći partner nam je Booking.com. Adriatic.hr ima status njihovog ‘premier’ partnera. Svakoj agenciji je veliki dio prometa preuzeo Booking.com, pa su često teme konferencija u našoj branši kako se izboriti za veći dio kolača. Unatoč tome, borimo se da pozamašni udio prometa i dalje imamo od direktnih gostiju, kako starih tako i novih. Premda, kad smo već kod Booking.com-a možete ga tretirati kao tržište. Kad vidimo kako oni kotiraju znamo što otprilike i sami očekivati.
Adriatic.hr ne traži ekskluzivnost oglašavanja za ponudu iznajmljivača koji mogu isto činiti i na drugim platformama. U čemu je prednost takvog pristupa?
Ne tražimo ekskluzivnost, dapače, jedna od kreativa Adriatic.hr oglasa prema iznajmljivačima je bila: ‘Kod nas nema ljubomore’. To je velika pogodnost za njih jer imaju veću slobodu djelovanja i samim time, ako nekim slučajem ne dođu gosti preko nas ili partnerskih nam stranica, doći će kroz njihovu samostalnu aktivnost. S tim da moram napomenuti da kad ostvarimo iznimno dobru suradnju s iznajmljivačima otvori im se prilika da mi uzmemo u zakup ljetne termine, a oni dobiju novce unaprijed.
Kako mislite da bi uvođenje novoga poreza na nekretnine moglo djelovati na iznajmljivače i kretanje cijena? Koje učinke očekujete?
Zbog pitanja poreza ove godine jako puno iznajmljivača nije bilo spremno postaviti cijene i objaviti slobodne termine za nadolazeću sezonu. To je problem jer u periodu pred blagdane na kraju godine dolaze najkvalitetnije rezervacije, odnosno najduži boravci. Za sada smo primijetili da je malo manje od polovice ažuriranih objekata podiglo cijene. Pratimo situaciju i stojimo iznajmljivačima na usluzi da imaju što uspješniju sezonu.
Mislite li da su cijene privatnog smještaja u Hrvatskoj već postale previsoke za ciljana turistička tržišta?
Gledajte, standard u Hrvatskoj se povećao što znači da će i cijene to pratiti. Naša tradicionalna tržišta nisu bila spremna na to. Unatoč tome, imamo iznimno velik broj potencijalnih gostiju koji su i dalje spremni platiti spomenute cijene. Moram naglasiti da je vrijednost za novac sad jedan od najvažnijih faktora gostima. Možda je jedan od najvećih izazova za nadolazeću sezonu to što dolazi trend kraćih noćenja, a iznajmljivači povećavaju minimalni boravak.
Odakle dolazi najveći broj gostiju u smještaj koji imate u ponudi?
Hrvatska je godinama već dobro pozicionirana kao auto-destinacija što u biti čini većinu naših gostiju. To znači Njemačka, Austrija, Švicarska, Poljska, Češka, Slovačka, Slovenija… Njemačka nam je bila pobjednik 2024. s brojem rezervacija. S tim da se ovdje moram nadovezati na pitanje cijena. Poljski gosti su, na primjer, poprilično osjetljivi na rast cijena. Nijemci će platiti, ali očekuju spomenutu vrijednost za novac. Svako tržište ima svoja cjenovna očekivanja. Neka tržišta imaju naviku ranije rezervirati, neki su zato više za ‘last minute’.
Pročitajte još:
Kako vidite iduću turističku sezonu i što od nje očekujete?
Dogodine nema nikakvih svjetskih ili europskih nogometnih prvenstava koji bi mogli smanjiti interes za odmorom u Hrvatskoj, što je pozitivno. Cijene relativno rastu, smještajni kapaciteti su se povećali, a u nadolazećim kvartalima ćemo vidjeti je li se pozitivan trend rasta interesa iz zadnjeg ovogodišnjeg kvartala nastavlja. Ako da, onda očekujemo marginalno bolju sezonu. Postoji zabrinutost o eskalaciji konflikta na istoku Europe, ali u tom slučaju mislim da ćemo imati puno većih problema za brigu od turističke sezone.
Što mislite da su, s obzirom na iskustvo od četvrt stoljeća u turizmu koje imate, glavni problemi ili manjkavosti hrvatske turističke ponude na kojima bi trebalo poraditi i na koji bi se način to trebalo učiniti?
Hrvatskoj fali sadržaja, događaja poput koncerata, predstava i slično što bi privuklo ljude koji inače ne bi u Hrvatsku dolazili. To se odnosi i na razdoblje izvan sezone. Ali, kao agencija na to nemamo utjecaja. Na snazi je već godinu dana Zakon o turizmu koji ide u smjeru održivosti. Treba prvo definirati održivost. Održivost destinacije se može tumačiti u smislu njihovog razvoja bez istiskivanja lokalnog stanovništvo. To je također iznad naših gabarita. Ali kroz ekološke inicijative, ponajviše dekarbonizaciju, kao agencija možemo imati utjecaj kroz edukaciju iznajmljivača. Programi održivosti su već uzeli maha na zapadnim tržištima i pitanje je vremena kad će se popularizirati i kod nas. Već od 2017., prije zaposlenja u agenciji, čitao sam istraživanja koja su pokazala da su gosti skloniji rezerviranju smještaja koji je ekološki prihvatljiviji. Brojka tih gostiju u međuvremenu raste. Za ispunjavanje punog potencijala treba koristiti prepoznate standarde koji utvrđuju održivost smještaja.
Kakvi su planovi i očekivanja u vašem poslovanju u idućih nekoliko godina u smislu daljnjeg razvoja ponude i novih proizvoda?
Uz aktivno širenje mreže iznajmljivača i partnera te tipa smještaja jedan od ciljeva nam je ekskluzivan zakup termina. Ako ćemo gledati tu stratešku inicijativu, ona se kao prototip iskazala jako uspješnom. Uz to, imamo redovite nadogradnje naše web aplikacije uz pomoć IT odjela što dugoročno pomaže da bolje konkuriramo i privlačimo više direktnih gostiju.
