ZOI Milano-Cortina dat će bolji financijski učinak no Torino prije 20 godina

Zimske olimpijske igre (ZOI) Milano-Cortina koje se upravo održavaju na nekoliko lokacija na sjeverozapadu Italije i plijene pozornost ljubitelja zimskih sportova imaju, logično, i vrlo važan ekonomski učinak u toj zemlji. Prema analizi koju je napravila Banca Ifis, ukupan ekonomski efekt tog natjecanja procjenjuje se na iznos od 5,3 milijarde eura.

Od tog iznosa 2,3 milijarde eura se odnose na turističku potrošnju. Drugim riječima, od potrošnje posjetitelja i osoblja natjecanja očekuje se priljev od 1,1 milijarde eura, a dodatnih 1,2 milijarde eura bi trebalo pritjecati od turističkih posjeta u idućih 12 do 18 mjeseci koji su izravna posljedica održavanja Zimskih olimpijskih igara.

Inače, Italija je prethodni put bila domaćin tog natjecanja prije dva desetljeća. Torino je sada najvećim dijelom zbog troškova izgradnje infrastrukture za taj događaj jedan od najzaduženijih talijanskih gradova.

Preostalih tri milijarde eura ekonomskog učinka pripisuje se ulaganjima u infrastrukturu što uključuje izgradnju novih objekata i nadogradnju postojećih, kako onih sportske namjene tako i onih za građane.

Tijekom natjecanja očekuje se oko 2,5 milijuna posjetitelja s prosječnim boravkom od tri noćenja. Hoteli te pružatelji transportnih i drugih usluga u Milanu, Cortini i drugim mjestima navode kako je potražnja velika, a podaci o rezervacijama u realnom vremenu pokazuju visoki intenzitet aktivnosti ne samo na mjestima na kojima se natjecanja odvijaju već i u udaljenijim gradovima kao što su Verona i Venecija.

Turistički sektor, koji je vrlo bitna grana talijanskog gospodarstva, ove bi godine, prema ocjeni analitičarke Chloe Parkins iz konzultantske tvrtke Oxford Economics, mogao uživati u 66 milijuna međunarodnih gostiju naspram brojke od 60 milijuna iz 2023. godine. Turistička potrošnja bi ove godine mogla narasti za 2,9 milijardi eura pri čemu bi gradovi na sjeveru Italije imali uspješniji rezultat od trendova na nacionalnoj razini.

No, Parkins dodaje da je ekonomski i turistički učinak zimskih igara ipak manji no kod ljetnih.

“Pariz je prodao između 10 i 12 milijuna ulaznica, što je oko pet puta više no što će biti slučaj na ovim igrama”, kazala je za Euronews.

Ono što je pogodno kod Zimskih olimpijskih igara je da su transportna uska grla bitno manja i manja je pretrpanost u pojedinim mjestima zbog disperziranosti natjecateljskih lokacija. Iz kuta gledanja javnih financija ZOI Milano-Cortina se čini upravljivim.

Analitičarka za S&P Global Ratings Mariamena Ruggiero kaže da je trošak manji nego što je bio za Milan Expo 2015. godine i bitno manje opterećujući no u slučaju igara u Torinu 2006. godine. S&P procjenjuje ukupni trošak ovogodišnjeg ZOI-a na raspon od 5,7 do 5,9 milijardi eura što je jednako otprilike 0,3 posto talijanskog bruto društvenog proizvoda.

Oko 63 posto tog novca dolazi iz javnih izvora, uglavnom od središnje vlade, i usmjereno je prema infrastrukturnim ulaganjima. Ruggiero navodi da ovogodišnji ZOI košta manje no što je bio slučaj za Soči prije 12 godina i Peking prije četiri godine, ali više od bilo koje druge zimske olimpijade u zadnjih 20 godina.

Kod Torina je problem što je većinu financijskih obveza bio na sebe preuzeo grad.

Podaci Vise o letovima i smještaju sugeriraju godišnji rast od 160 posto u inozemnim dolascima na sjever Italije u razdoblju održavanja ovogodišnjeg ZOI-a.

Oko 80 posto stanovnika područja na kojemu se natjecanja odvijaju je izrazilo želju dolaska na barem jedan sportski događaj.

Talijanska je vlada, inače, odobrila 200 milijuna eura za dodatnu turističku promociju, logistiku i sigurnost na igrama.

Općine u krugu od 30 kilometara od poprišta ZOI-a su dobile dopuštenje za podizanje turističkih taksi tijekom ove godine, a 50 posto tih prihoda će ići u državnu blagajnu.

Ipak, kako ističe S&P, dugoročni ekonomski učinak ZOI-a na Italiju će biti ograničen s obzirom da je ta zemlja i tako jedna od tri vodeće europske turističke destinacije.