U zadnje vrijeme se sve više ulagača okreće zlatu kako globalne neizvjesnosti ne nestaju, no ima i analitičara koji upozoravaju da zlato možda i nije tako čvrst čuvar vrijednosti kako se misli.
Rast cijene zlata, koja je u siječnju došla na oko 5.500 dolara prije no što se krajem proteklog tjedna dogodio pad i sada je na oko 4.900 dolara za uncu, rezultat je više povezanih faktora kao što su geopolitičke tenzije, rastući državni dug te neizvjesni izgledi oko kretanja kamatnih stopa i inflacije.
Privlačnost zlata temelji se na narativu kako se radi o sigurnoj imovini koja štiti od inflacije. Obično mu raste vrijednost kada pada vrijednost dolara, lako ga je prodati i ima opipljivu fizičku dimenziju. Prošle godine mu je vrijednost porasla za 64 posto. To su sve važni elementi kada se odlučuje o ulaganju u zlato, pogotovo kada se postavlja sve više pitanja o budućnosti dolara, ali i drugih valuta kao što je japanski jen. Osim toga, kako državni dugovi rastu penje se i zabrinutost oko fiskalne stabilnosti i inflacije.
Premda analitičari u većini smatraju da će teško dolar u dogledno vrijeme izgubiti status svjetske rezervne valute, investitori ipak misle da bi diverzificiranje imovine, odnosno smanjivanje izloženosti zelenim novčanicama, moglo biti dobra ideja.
Budući potezi američke administracije su neizvjesni i očito nitko ne želi biti uhvaćen na krivoj nozi. Zlato stoga kao alternativa svjetskim valutama može izgledati kao vrlo snažna vrsta imovine.
“Investitori su prije kupovali američke vrijednosne papire smatrajući ih praktično ulaganjem bez rizika. No, neke su zemlje sada postale pažljivije u načinu na koji raspoređuju svoj kapital. Otklon od dolara pomaže rastu cijene zlata”, prenosi Euronews riječi izvršnog direktora u britanskoj investicijskoj tvrtki Brookville Capital Simona Popplea. Ta se tvrtka pretežito fokusira na ulaganja u zlato i srebro.
No, isto tako Popple i drugi analitičari smatraju da objašnjenje rasta cijena zlata nije tako uvijek složeno pitanje jer zapravo, kao i kod svake robe, rast cijene počinje pobuđivati interes koji dodatno potiče potražnju i kupnju.
“Ljude prirodno privlače stvari za koje vide da su u fazi rasta i bilo je vidljivo u zadnje vrijeme da se to događa sa zlatom. Takva situacija nužna pobuđuje interes”, kazao je tržišni analitičar tvrtke za financijske usluge IG Chris Beauchamp.
On ocjenjuje da, premda zlato ima prednosti kao vrsta imovine, njegova sposobnost da čuva vrijednost je precijenjena, naročito u kratkom roku.
Tržišni položaj zlata stubokom se promijenio kada je nekadašnji američki predsjednik Richard Nixon odlučio okončati izravnu zamjenjivost dolara za zlato po fiksnoj cijeni 1971. godine. Zlato je postalo roba na slobodnom tržištu čija se cijena počela temeljiti na ponudi i potražnji.
“Zlatni standard se još uvijek navodi kao da je taj metal nekakva kultna imovina koju trebamo imati jer je fiksirani čuvar vrijednosti. No, on to nije”, ustvrdio je Beauchamp.
Kenneth Lamont iz tvrtke Morningstar koja se bavi tržišnom analitikom i istraživanjima povukao je paralelu između zlata i kriptoimovine. Obje vrste imovine imaju ograničenu ponudu i iznimno su volatilne.
Pročitajte još:
“Ako koristite kriptoimovinu ili zlato kako bi nešto kupili, od danas do sutra vrijednost može pasti i 30 posto. One zapravo nisu dobre kao čuvari vrijednosti u kratkom roku”, ustvrdio je.
Zlato je puno dulje prisutno kao imovina na tržištu no što su bitcoini i povijesno je dobro funkcioniralo na dulji rok, ali analitičari dodaju da nepredvidivost i jednog i drugog znači da još uvijek nije došlo vrijeme za otpisivanje svjetskih valuta.
Unatoč padu cijene zadnjih dana zasad ipak ostaje predviđanje da bi ona idućih mjeseci mogla rasti zbog neizvjesnosti koje vladaju svjetskom politikom.
