Zlatne rezerve venezuelanske središnje banke smanjene za 11 posto u 2025.

Venezuelanska središnja banka zaključila je 2025. godinu s 47 tona zlatnih rezervi, za 11 posto manje nego na kraju 2024. godine, pokazali su podaci koje je Reuters dobio na uvid. Na kraju 2024. godine banka je u trezoru imala 53 tone zlata za 13 posto manje nego na kraju 2023., pokazuju dokumenti, prenosi agencija Hina.

Vrijednost zlatnih rezervi iznosila je na kraju prosinca prošle godine 6,63 milijarde dolara, izračunali su u središnjoj banci, uz prosječnu cijenu zlata od 4.389,45 dolara po unci, znatno veću nego na kraju 2024. Cijene zlata naglo su poskočile u 2025. godini. Banka nije navela pojedinosti o rezervama niti je odmah odgovorila na upit Reutersa da komentira podatke.

Središnja banka Venezuele drži u rezervama oko 161,2 tone zlata, izvijestila je početkom godine Al Jazeera, pozivajući se na podatke Svjetskog vijeća za zlato (WGC), međunarodne organizacije koja prati stanje zlatnih rezervi središnjih banaka diljem svijeta. Današnja tržišna vrijednost tih poluga premašuje 23 milijarde dolara, napomenula je Al Jazeera u izvješću objavljenom 7. siječnja.

Švicarska javna televizija RTS izvijestila je pak početkom godine na temelju analize podataka carinske uprave da je Venezuela u razdoblju od 2012. do 2016. “diskretno prebacila 127 tona zlata iz rezervi središnje banke u Švicarsku na obradu, certifikaciju i transport”, prema izvješću portala Swissinfo. Pošiljka je u to vrijeme vrijedila gotovo 4,7 milijardi švicarskih franaka, navodi portal. Od 2017. Venezuela u Švicarsku nije slala zlato, navodi portal zaključke analize.

U proteklim godinama venezuelanska središnja banka više je nego prepolovila zlatne rezerve budući da je vlada predsjednika Nicolasa Madura transferom zlata u inozemstvo nastojala izbjeći državni bankrot. Dio zlata su prodali, a drugi dio iskoristili kao polog za kredite, napominje Swissinfo. Zlato se u Švicarskoj oblikuje u poluge različitih dimenzija, a Venezuela je svoje rezerve nakon obrade vjerojatno prebacila u druge zemlje, primjerice, u Veliku Britaniju, također središte za obradu zlata, nagađa portal. Značajnu količinu zlata Venezuela je također prodala Turskoj, dodaje portal.

U britanskoj središnjoj banci još je pohranjena približno 31 tona venezuelanskog zlata, odnosno oko 15 posto ukupnih rezervi, naveo je početkom godine britanski list Guardian. Prema britanskim sudskim dokumentima, njihova je vrijednost 2020. godine procijenjena na oko 1,95 milijardi dolara. Cijene zlata u međuvremenu su pak više nego udvostručene što znači da je poskočila iznad četiri milijarde dolara.

Britanska središnja banka nudi uslugu čuvanja zaliha zlata državama i institucijama iz cijelog svijeta, koje su u njezine londonske trezore pohranile oko 400 tisuća poluga, navodi Guardian. Veće zalihe čuvaju se samo u njujorškom ogranku američke središnje banke.

Godine 2018. vlada predsjednika Nicolasa Madura zatražila je od britanske središnje banke povrat 14 tona zlata u Caracas, strahujući od međunarodnih sankcija. Britanska vlada osporila je pak ishod predsjedničkih izbora na kojima je Maduro odnio pobjedu, zajedno s nizom drugih zemalja, pa je zahtjev za povratom rezervi blokiran. Godine 2020. Venezuela je podigla tužbu na londonskom sudu, tražeći da joj se zlato vrati kako bi mogla financirati mjere suzbijanja pandemije covida 19.

Pravni spor zaključen je presudom britanskog vrhovnog suda da ne može odobriti povrat zlata budući da je London formalno za privremenog predsjednika Venezuele priznao tadašnjeg vođu venezuelanske oporbe Josea Guaidóa. Pravna bitka između britanske središnje banke i venezuelanske središnje banke još je uvijek neriješena, podsjeća Guardian.