Iako sudjelovanje žena na hrvatskom tržištu rada posljednjih godina raste i dalje se među spolovima uočava razlika, pri čemu muškarci imaju višu stopu zaposlenosti, posebno u starijim dobnim skupinama, dok žene češće rade nepuno radno vrijeme zbog obiteljskih obveza, pokazala je analiza OECD-a.
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je od ukupnog zaposlenih 1.735.230 u studenome 2025. bilo 807.020 zaposlenih žena. Dok je ukupna zaposlenost u odnosu na isti mjesec lani padala, broj zaposlenih žena ovog studenog nešto je veći.
I dok podaci Državnog zavoda daju uvid u aktualno stanje, istraživanje Alma Career Croatia i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje pokazalo je trend: oko 60 posto žena koristi neku vrstu fleksibilnog rada (npr. rad od kuće, fleksibilno radno vrijeme) te su žene nešto češće od muškaraca angažirane u kraćim ili prilagodljivijim tipovima radnih aranžmana.
Žene su u nepovoljnijem položaju i po pitanju plaća, gdje su za isti posao manje plaćene nego muškarci. Rodni jaz u plaćama unutar EU iznosi 13 posto, dok u Hrvatskoj iznosi 11,2 posto u 2020. godini i u prethodnom desetljeću promijenio se u minimalnom postotku. Što znači da žena u Hrvatskoj u prosjeku po satu zarađuje 11,2 posto manje od muškarca.
U Hrvatskoj je prema podacima za 2020. godinu diplomiralo više žena (60,6 posto ) nego muškaraca (39,4 posto). Iako su žene i dalje obrazovanije i posjeduju stručna znanja te zavidnu razinu školovanja, u odnosu na muškarce, njihova uloga na poslu je na nižim pozicijama.
Ono što dugoročno negativno utječe na visinu plaća žena i njihovo napredovanje je njihova veća zastupljenost u slabije plaćenim sektorima (poput obrazovanja, skrbi i usluga), manja prisutnost na rukovodećim pozicijama te češći prekidi karijere zbog rodiljnih i roditeljskih obveza.
U usporedbi s drugim zemljama OECD-a analiza potvrđuje da, iako je razlika u zaposlenosti između muškaraca i žena u Hrvatskoj relativno manja nego u mnogim drugim zemljama, žene češće rade na privremenim ili kratkotrajnim ugovorima, što utječe na sigurnost i uvjete rada. Također se ističe da Hrvatska ima najveći jaz u satima neplaćenog rada u Europi – žene tjedno provode gotovo 20 sati više u kućanskim i obiteljskim obvezama nego muškarci, što značajno otežava ravnotežu između posla i privatnog života.
Pročitajte još:
Žene su češće izložene dugotrajnoj nezaposlenosti i nesigurnim oblicima rada, poput ugovora na određeno vrijeme ili rada s nepunim radnim vremenom. Takvi oblici zaposlenja često nisu rezultat slobodnog izbora, već nemogućnosti usklađivanja obiteljskih obveza i punog radnog vremena.
Posljedica je manja financijska sigurnost i ograničen pristup profesionalnom razvoju.
