Globalno izdavanje zelenih obveznica dostiglo je rekordne razine kapitala ulagača u prvih šest mjeseci 2023. godine, pri čemu je tržište po prvi put premašilo 350 milijardi dolara.
Prema novoj analizi odvjetničke tvrtke Linklaters, globalno tržište zelenih obveznica je na pravom putu za rekordnu godinu. Tvrtka je analizirala podatke o industriji i otkrila da je ukupno 1.758 održivih obveznica izdano od 1. siječnja do 30. lipnja, prikupivši 568 milijardi dolara u tom razdoblju.
“Usprkos stagnaciji globalnog izdavanja obveznica, očekujemo da bi izdavanje zelenih, društvenih, održivih i održivo povezanih obveznica (GSSSB) trebalo biti u skladu s našim predviđanjima od 900 milijardi do jedan bilijun dolara, odnosno od 14 do 16 posto ukupne emisije u ovoj godini”, naveli su iz ove kancelarije.
Europa će ostati vodeći region za GSSSB, dok bi sjevernoamerička emisija mogla biti otežana manjom ponudom i potražnjom do kraja godine. Na tržištima u razvoju moglo bi doći do povećanja emisije u narednoj godini.
Zelene obveznice u Hrvatskoj i Srbiji
Zelene obveznice omogućuju prikupljanje sredstava za projekte koji mogu ublažiti klimatske promjene uzrokovane fosilnim gorivima. Potražnja za njima je znatno veća, jer se sve više investitora obvezuje učiniti svoje aktivnosti ekološki održivima.
Firma M+ Grupa prva je u Hrvatskoj izdala održive obveznice u vrijednosti od 300 milijuna kuna (oko 40 milijuna eura), priopćeno je krajem kolovoza 2022. Ova hrvatska kompanija bavi se pružanjem usluga kontakt centara i autsorsinga poslovnih i tehnoloških procesa (eng. Business Process and Information Technology Outsourcing – BPTO) u 14 zemalja, među kojima su i BiH, Slovenija, Srbija, ali i SAD, Turska, piše Balkan Green Energy News.
U rujnu 2021. Srbija je izdala prvi zeleni instrument, čime je postala jedna od rijetkih europskih zemalja i jedina europska zemlja izvan Europske unije koja je izdala zelenu euroobveznicu, objavila je Narodna banka Srbije.
Izdano je milijardu eura, s dospijećem od sedam godina, po najnižoj stopi kupona od 1,0 posto.
Za energetsku tranziciju Srbije u ovom trenutku potrebno je više od 20 milijardi eura, a taj novac ne može doći samo iz državnog proračuna, niti ga mogu stimulirati poslovne banke ili strani fondovi, već se moraju pronaći novi modeli financiranja, kao što su primjerice zelene obveznice, istaknuo je nedavno Siniša Mitrović, voditelj Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije.
Europska unija jača “zelenu” strategiju
Nedavno je Europsko vijeće donijelo uredbu o uspostavi standarda za europske zelene obveznice. Uredbom se utvrđuju jedinstveni zahtjevi za izdavatelje obveznica koji za svoje okolišno održive obveznice žele upotrebljavati oznaku „europska zelena obveznica” ili „EuGB”.
“Okolišno održive obveznice jedan su od glavnih instrumenata za financiranje ulaganja povezanih sa zelenim tehnologijama, energetskom učinkovitošću i učinkovitošću resursa te održivom prometnom i istraživačkom infrastrukturom. Europske zelene obveznice uskladit će se s taksonomijom EU-a za održive djelatnosti i biti dostupne ulagateljima na globalnoj razini”, navedeno je u priopćenju.
Pročitajte još:
Uredba je korak naprijed u provedbi EU strategije za financiranje održivog rasta i prijelaza na klimatski neutralno i resursno učinkovito gospodarstvo.
Novim standardom potaknut će se dosljednost i usporedivost na tržištu zelenih obveznica, od čega će koristi imati i izdavatelji zelenih obveznica i ulagatelji u njih.
