Zbog velikog izvoza kineski proizvođači automobila naručuju rekordan broj brodova

Kineski proizvođači automobila i špediteri naručuju rekordan broj brodova kako bi podržali val isporuka električnih vozila, pokazuju podaci konzultantske tvrtke Veson Nautical

Kineska flota trenutačno zauzima osmo mjesto u svijetu s 33 broda za prijevoz automobila. Na prvom je mjestu Japan s 283 broda, a slijede Norveška sa 102, Južna Koreja sa 72 i Otok Man sa 61 brodom. No, kineske kompanije već su naručile još 47 brodova, što čini četvrtinu svjetskih narudžbi. Kupci uključuju proizvođače automobila SAIC Motor, Chery Automobile i BYD, ali brodove naručuju i logističke tvrtke poput COSCO-a i China Merchantsa.

“Nakon što ta armada bude isporučena Kini, udio flote brodova za prijevoz automobila pod kineskom kontrolom porast će sa sadašnjih 2,4 posto na 8,7 posto. Očekujemo da će biti uspostavljene i nove trgovačke rute, gotovo isključivo za kineske proizvođače automobila”, rekao je Andrea de Luca iz Vesona.

Većina dosadašnjih narudžbi na globalnoj razini, njih 82 posto, otišla je kineskim brodogradilištima, prenosi Hina.

Zbog velike konkurencije koja spušta cijene, štedljivih potrošača i slabašnog domaćeg gospodarstva proizvođači automobila ubrzano se šire na tržišta na kojima mogu postići bolje cijene. Kina je prošle godine pretekla Japan i postala najveći izvoznik automobila u svijetu.

Samo BYD izvezao je lani više od 240.000 automobila, a ove godine planira ih izvesti do 400.000. I inozemni konkurenti, poput Tesle i Volkswagena, proizvode u Kini više automobila za potrebe izvoza kako bi iskoristili troškovno učinkovit lanac opskrbe.

Zbog rasta vozarina i potpore lokalnih vlasti proizvođači automobila odlučili su sada kupovati brodove i sami ih isporučivati. Do kraja 2023. najam broda koji može prevesti 6.500 vozila koštao je 115.000 dolara dnevno, više od sedam puta više nego što je iznosio prosjek u 2019. godini, prema podacima konzultantske tvrtke Clarkson.

EU i SAD zabrinuti su zbog prekomjernog izvoza iz Kine, a posebno jer im drugi proizvođači teško mogu konkurirati. Smatraju da je cijena kineskih automobila umjetno snižena ogromnim državnim subvencijama što negativno utječe na EU tržište.

“Kina ne samo da ima subvencije za domaću proizvodnju, često dane na pokrajinskoj razini, za svoje proizvođače električnih vozila, već i vrlo jak – premda neformalni – skup politika “kupujmo kinesko” koji uvoznim električnim vozilima blokira mogućnost kvalificiranja za listu subvencija”, kazao je za Financije.hr David Lekaj, poslovni savjetnik za euroazijsko tržište iz Eurasia Business Platform (think-tank initiative).

“Vrijeme u kojem su kineski automobili bili simbol nekvalitete i nepouzdanosti već je iza nas. Europska autoindustrija jednostavno mora raditi puno ozbiljnije na prihvaćanju kineskog izazova”, rekao je urednik hrvatskog izdanja uglednog časopisa Auto motor i sport Kristijan Tićak za Financije.hr.

Dodao je da uvođenje velikih carina na automobile iz Kine nije dobro rješenje za borbu protiv kineske dominantnosti jer većina europskih proizvođača ovisi o kineskom tržištu te u Kini proizvodi neke modele za europsko i globalno tržište.