Sve više američkih financijskih kompanija, od velikih banaka kao što je Bank of America pa do tehnoloških kompanija kao što je Fiserv, pripremaju se za pokretanje vlastitih kripto tokena vezanih za dolar, nakon što je nova američka regulativa po prvi put uspostavila pravni okvir za tzv. stablecoin valute. Ipak, stručnjaci upozoravaju da put prema tom cilju neće baš biti sasvim jendostavan.
Američki predsjednik Donald Trump potpisao je 18. srpnja novi zakon koji je postavio pravila i smjernice za tokene kriptovaluta vezane za američki dolar, tzv. stablecoin valute. Taj zakon, prvi propis takve vrste, koji bi trebao olakšati korištenje kriptoimovine, mogao bi otvoriti put prema svijetu u kojem će digitalna imovina postati svakodnevni način za obavljanje plaćanja i prebacivanje novca.
Takve valute osmišljene su da, za razliku od tipično vrlo volatilnih kriptovaluta, održavaju relativno stabilnu vrijednost vezivanjem za američki dolar u omjeru 1:1. Njihova upotreba je u posljednjih par godina značajno porasla, posebno među trgovcima kriptovalutama koji prenose sredstva iz jedne u drugu valutu, kao što su primjerice bitcoin i ethereum.
No, sad se javlja cijeli niz privatnih kompanija koje razmišljaju o vlastitim strategijama za korištenje stablecoin valute, kako bi iskoristile prednosti koje one nude, poput navodno instantnog plaćanja i transakcija. Plaćanja putem tradicionalnih bankovnih kanala mogu potrajati i po nekoliko dana – ili čak i dulje, ako se plaćanja obavljaju preko međunarodnih granica.
Među kompanijama koje razmišljaju o korištenju stablecoina su primjerice Walmart i Amazon, izvijestio je nedavno Wall Street Journal, iako iz samih kompanija nisu htjeli davati komentare na tu temu.
Međutim, zbog novog zakona neće odmah doći do poplave takvih transakcija. Nove mogućnosti koje se kompanijama sada pružaju za ulazak u svijet stablecoina mogu dovesti i do brojnih problematičnih odluka za tvrtke – kako strateških, tako i tehničkih. Za početak, kompanije moraju odlučiti hoće li se upuštati u dugotrajan proces uvođenja vlastitih stablecoin valuta ili se opredijeliti za integraciju postojećih valuta u svoje poslovanje, kao što su primjerice USDT ili USDC.
Kompanije bi prvo pritom morale razmisliti o svrsi zbog koje to rade. Primjerice, platforma koja prodaje robu potrošačima mogla bi kupcima omogućiti plaćanje proizvoda stablecoin valutom, što bi moglo biti privlačno entuzijastima koji su se već navikli na razne oblike kriptoimovine. Druge kompanije ih mogle interno koristiti, za prekogranična plaćanja i prebacivanje sredstava, s obzirom na to da se stablecoin uplate procesuiraju gotovo instantno, često uz niže naknade.
Način na koji će različite tvrtke koristiti stablecoin je presudan faktor za odlučivanje hoće li kreirati vlastitu valutu ili će surađivati s nekim partnerima. “Predviđena primjena valute tu je vrlo važna,” izjavio je Stephen Aschettino, partner Steptoe-a.
“Presudno je pitanje žele li koristiti takve valute kako bi se potaknulo korisnike na veću suradnju s izdavateljem, ili je glavna motivacija izdavatelja da ima stablecoin koji je svuda prisutan i u širokoj upotrebi?” pita se retorički Stephen Achettino iz odvjetničke kuće Steptoe.
Za tvrtke koje nisu banke stablecoin će sa sobom donijeti nove izazove, u smislu troškova usklađivanja s regulativom i nadzora, s obzirom na to da američki zakon obvezuje izdavatelje da usklade poslovanje s propisima za sprečavanje pranja novca, kroz tzv. know your customer (KYC) odredbe.
“Firme koje već imaju robusne programe za upravljanje rizikom, za KYC pravila i praćenje regulatornih promjena, ili koje rade na provedbi takvih programskih elemenata već imaju prednost u odnosu na konkurenciju,” kaže Jill DeWitt, analitičarka iz agencije Moody’s. Bankarski sektor tu svakako ima prednost u odnosu na ostale, jer je odavno navikao na provjeravanje rizičnosti poslovanja s pojedinim klijentima, kao i provjeri njihovog identiteta.
Velike američke banke Bank of America i Citigroup već aktivno razmatraju izdavanje vlastitih stablecoin valuta, kako kažu njihovi predsjednici uprava. Neke druge, kao primjerice Morgan Stanley, kažu da pozorno prate razvoj tog tržišta. Direktor banke JPMorgan Chase rekao je da će banka ući u stablecoin prostor, iako nije dao nikakva dodatna pojašnjenja.
Banke moraju prvo razmotriti nekoliko važnih faktora prije nego što krenu s takvim oblikom poslovanja. Primjerice, na koji način će držanje tokena utjecati na propisane zahtjeve za likvidnošću. Neki smatraju da bi se od banaka koje imaju kriptoimovinu u svojim bilancama mogla povećati količina kapitala u pričuvi, u skladu s još uvijek važećim pravilima.
“Zakon je odličan, ali ako banka tretira svoju stablecoin imovinu na bilanci pod istom dosadašnjom bonitetnom regulativom, onda morate gledati i rizičnost takve vrste imovine,” kaže Julia Demidova, analitičarka iz fintech kompanije FIS.
Drugo ključno pitanje jest kako točno izdavati nove stablecoin valute. Kao i druge kriptovalute, i one se kreiraju kroz blockchain tehnologiju, digitalnom registru koji bilježi sve transakcije. Danas postoje stotine takvih blockchain mreža, a dvije najpopularnije su ethereum i solana. Obje su javne, što znači da nije potrebna dozvola za pristup podacima na blockchainu, i da je uvid u sve transakcije na tim mrežama dostupan svima.
Još uvijek je nejasno koje značajke takvog oblika imovine bi za privatne kompanije bile prioritet. Banke bi se primjerice mogle odlučiti za vlastite privatne blockchain mreže, kaže Demidova. “Banke bi svakako htjele i tražile vrlo jasnu upravu i strukturu takvog sistema. U sustavu u kojem nema nadzora i u kojem nikome ne treba dozvola za pristup, to ne postoji.”
No neki drugi vide prednosti takvog sustava. “Vidimo velik interes za postojeće blockchain mreže, koje su korisnici već uvelike prihvatili i koje su već prošle kroz periode velike aktivnosti,” kaže Nassim Eddequiouaq, direktor firme Bastion koja pruža infrastrukturu za kompanije koje izdaju vlastite stablecoin valute.
Pročitajte još:
Iako je novi zakon potpisan, do njegovog punog stupanja na snagu možda će proći nekoliko godina, a od saveznih regulatora za bankarski sektor očekuje se da će u međuvremenu donijeti nova pravila koja bi trebala popuniti određene regulatorne praznine.
Primjerice, očekuje se da će američki OCC, agencija koja se bavi nadzorom i očuvanjem stabilnosti bankarskog sektora, izdati pravilnike koji će pojasniti zahtjeve u pogledu upravljanja rizikom i usklađenosti s regulativom. Osim toga, ministarstvo financija morat će napraviti formalna pravila o stranim regulatornim režimima za stablecoin valute i njihovoj usklađenosti s novim američkim zakonskim okvirom.
