Cijene nafte blago su porasle u četvrtak nakon što su u prethodnoj sesiji pale za gotovo dva posto, dok su ulagači procjenjivali potencijalno povećanje proizvodnje OPEC+, u kontekstu proturječnih signala o carinama iz Bijele kuće i nastavka nuklearnih pregovora između SAD-a i Irana.
Terminski ugovori za Brent naftu skuplji su za osam centi, te iznose 66,20 američka dolara (61,80 eura) po barelu, dok je američka West Texas Intermediate (WTI) nafta skuplja za devet centi. S njom se trguje po cijeni od 62,36 dolara (58,23 eura) po barelu.
Cijene su se prethodnog dana spustile za dva posto nakon što je Reuters izvijestio da će nekoliko članica OPEC+ predložiti da skupina u lipnju drugi mjesec zaredom ubrza povećanje proizvodnje, pozivajući se na tri izvora upoznata s razgovorima unutar OPEC+.
„Iako je tržišni optimizam jučer podigao većinu rizične imovine, nafta je zaostajala zbog neslaganja unutar OPEC+,“ napisali su analitičari ING-a u bilješci.
Kazahstan, koji proizvodi oko dva posto svjetske nafte i tijekom protekle godine više je puta premašio svoju kvotu, rekao je da će u donošenju odluka o razini proizvodnje staviti nacionalne interese ispred interesa OPEC+-a, izvijestio je Reuters u srijedu.
U prošlosti je bilo nesuglasica među članicama OPEC+-a oko poštivanja proizvodnih kvota, a jedna od njih rezultirala je time da je Angola napustila OPEC+ 2023. godine.
„Daljnje nesuglasice između članica OPEC+ predstavljaju jasan negativan rizik, jer bi mogle dovesti do cjenovnog rata“, poručili su analitičari ING-a.
Signali da bi SAD i Kina mogli biti bliže trgovinskim pregovorima podržali su rast cijena. The Wall Street Journal izvijestio je da bi Bijela kuća bila spremna smanjiti carine na kinesku robu do 50 posto kako bi otvorila prostor za pregovore.
Američki ministar financija Scott Bessent rekao je u srijedu da trenutačne carine od 145 posto na kineske proizvode koji ulaze u SAD i 125 posto na američke proizvode koji idu u Kinu – nisu održive i morat će biti smanjene prije nego započnu trgovinski pregovori između dviju strana. No, glasnogovornica Bijele kuće, Karoline Leavitt, kasnije je izjavila za Fox News da neće biti jednostranog smanjenja carina na kinesku robu.
Analitičari Rystad Energyja kažu da bi dugotrajni trgovinski rat između SAD-a i Kine mogao prepoloviti ovogodišnji rast kineske potražnje za naftom na 90.000 barela dnevno, s prethodno procijenjenih 180.000 barela dnevno.
Trump također razmatra izuzeća od carina na uvoz automobilskih dijelova iz Kine, izvijestio je Financial Times u srijedu.
Pročitajte još:
Dodatni pritisak na cijene nafte mogao bi doći iz treće runde pregovora SAD-a i Irana koja će se održati ovog vikenda, a tiču se mogućeg dogovora o ponovnom uvođenju ograničenja na iranski program obogaćivanja uranija. Tržište pomno prati ove razgovore tražeći znakove da bi približavanje SAD-a i Irana moglo dovesti do ublažavanja sankcija na iransku naftu i time povećati ponudu.
Međutim, SAD je u utorak uveo nove sankcije iranskom energetskom sektoru, što je glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova opisao kao „nedostatak dobre volje i ozbiljnosti“ u dijalogu s Teheranom.
