Zbog ekstremnih vremenskih uvjeta ovoga ljeta neposredna šteta u EU 43 milijarde eura

Ovogodišnji ekstremni vremenski uvjeti tijekom ljeta naštetit će gospodarstvu Europske unije (EU) unutar iduće četiri godine ukupnim iznosom od 126 milijardi eura, procjenjuje istraživanje koje je provelo sveučilište u Mannheimu u suradnji s nekolicinom ekonomista Europske središnje banke.

Prema tom istraživanju tijekom protekloga ljeta četvrtina svih regija u EU je bila pogođena toplinskim valovima, sušama ili poplavama.

Neposredne ekonomske štete se procjenjuju na 43 milijarde eura što je 0,26 posto bruto društvenog proizvoda EU-a u prošloj godini, a ukupna šteta će onda kroz godine narasti na spomenutih 126 milijardi eura.

“Stvarni troškovi ekstremnih vremenskih uvjeta se pojavljuju postupno zato što se takvi uvjeti odražavaju kroz puno načina koji nadilaze neposredan učinak”, riječi su voditelja studije Sehrisha Usmana sa sveučilišta u Mannheimu.

Drugim riječima, za razliku od uobičajenih procjena koje se usredotoče na štete na infrastrukturi i zgradama, ovo istraživanje nastoji rasvijetliti skrivene troškove koji se multipliciraju kroz vrijeme. Oni uključuju gubitak turističkih prihoda, učinak na produktivnost ili poremećaje u dobavnim lancima.

Analiza navodi da je 96 regija bilo izloženo valovima vrućina, 195 ih se suočilo sa sušom, a 53 su bile pogođene poplavama.

Žega smanjuje produktivnost, posebice u sektorima građevine i ugostiteljstva, dok suša ponajprije pogađa poljoprivredu stvarajući probleme u lancima opskrbe.

Poplave, osim izravne štete na infrastrukturi i građevinama, također mogu poremetiti dobavne lance. Primjerice, troškovi uništenog tvorničkog pogona uključuju njegovu obnovu, ali i trošak izgubljene proizvodnje dok se pogon ne obnovi.

Mediteranske zemlje, što sigurno ne iznenađuje, plaćaju najvišu cijenu.

U Španjolskoj su se ove godine zbile sve tri vrste praćenih ekstremnih vremenskih učinaka s ukupnim gubicima od 12,2 milijarde eura što će do kraja 2029. godina skočiti na 34,8 milijardi eura.

Procjena za Italiju također je visoka i iznosi 11,9 milijardi eura s porastom na 34,2 milijarde eura u iduće četiri godine.

Za Francusku je neposredna brojka 10,1 milijardu eura uz postupan rast na trošak od 33,9 milijardi eura do kraja 2029.

No, nije zanemarivo ni ono što pogađa manja gospodarstva, među koja onda spada i Hrvatska, budući da nominalno manji gubici mogu imati veći udio u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti.

Samo španjolska pokrajina Katalonija bi ove godine mogla imati štetu od milijardu eura koja će se kroz godine povećati na šest milijardi eura ili 2,2 posto bruto dodane vrijednosti (BDV)

BDV mjeri stvarni doprinos svakog ekonomskog sektora tako što se od ukupne proizvodnje ili doprinosa oduzinaju troškovi, pa se time dobiva preciznija slika koliko svaki sektor dodaje vrijednosti gospodarstvu.

Iako se čini da u sjevernijim dijelovima Europe ukupna šteta nije tako velika, autori upozoravaju da, primjerice, zbog poplava u Njemačkoj ona nikako nije zanemariva unatoč tome što je relativno mala u odnosu na ukupnu veličinu ekonomije.

Uglavnom, ove godine je šteta u EU, kako rekosmo, 0,26 posto BDP-a iz prošle godine i to će narasti na 0,78 posto kroz četiri godine.

“To je ekonomski značajan potencijalan gubitak”, prenosi Euronews zaključak istraživača.

Oni ipak napominju da bi njihove procjene mogle biti dosta konzervativne jer nisu uračunali simultano djelovanje ekstremnih uvjeta, primjerice vrućina i suše, niti posljedice šumskih požara koji su snažno pogodili Europu ove godine ili šteta od grada ili vjetra tijekom oluja.

U svakom slučaju, troškovi svih tih klimatskih nepogoda daleko nadmašuju ono što osiguravatelji procjene kao fizičku štetu.

Ono na što stručnjaci upućuju je povećanje investicija u klimatsku prilagodbu kao što je bolje upravljanje vodnim resursima ili mjere zaštite od vrućina u gradovima, ali istodobno poručuju da su neke mjere prilagodbe skupe te da su potrebne detaljnije analize kako bi se oblikovale politike koje su učinkovite i društveno uravnotežene.