Zatvaranje Hormuškog tjesnaca sve se snažnije prelijeva na građevinski sektor, jer poremećaji u opskrbi naftom i derivatima usporavaju isporuke ključnih materijala i podižu cijene proizvoda koji se koriste u gradnji, od PVC cijevi i izolacije do boja, asfalta i plastičnih komponenti.
Građevinarstvo čini oko 13 posto globalnog BDP-a, no industrija sve više osjeća posljedice ograničene opskrbe naftom s Bliskog istoka. Kroz Hormuški tjesnac u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske nafte, a njegovo zatvaranje stvorilo je pritisak na cijene i dostupnost niza proizvoda koji se dobivaju iz nafte.
Problem za graditelje nije samo rast cijena, nego i kašnjenje pojedinih komponenti. U građevinarstvu često nedostatak samo jednog materijala, dijela ili ljepila može zaustaviti cijeli projekt.
Masatomi Maeda, predsjednik japanske kompanije Maeda Housing iz Hirošime, rekao je da je u posljednjih mjesec dana odgođena otprilike četvrtina njihovih projekata jer dobavljači ne mogu potvrditi rokove isporuke za proizvode poput PVC cijevi, izolacijskih materijala i montažnih kupaonica.
Dodao je da se već očekuju kašnjenja završnih uplata od dva do tri mjeseca te upozorio da bi nestanak dva mjeseca prodaje nekim kompanijama mogao stvoriti ozbiljan problem s radnim kapitalom.
Pritisak se ne vidi samo u Japanu. U Indiji su neki od najvećih developera nekretnina već zabilježili rast troškova. Abhishek Lodha, koji vodi Lodha Developers iz Mumbaija, rekao je da su troškovi gradnje od početka rata porasli oko pet posto.
U Australiji poremećaji prijete i vladinom planu izgradnje 1,2 milijuna novih domova do 2029. godine. Dio developera upozorava da bi rast troškova mogao povećati cijenu izgradnje nove kuće za do 50.000 australskih dolara, odnosno oko 36.000 američkih dolara.
Reece, najveći australski dobavljač vodoinstalaterske opreme, u ožujku je upozorio kupce da će morati prenijeti dio viših troškova na tržište. Kompanija je najavila da će cijene polietilenskih cijevi visoke gustoće, koje se koriste u infrastrukturi, porasti 36 posto, dok će PVC cijevi za stambene instalacije poskupjeti 28,5 posto.
Slični pritisci pojavljuju se i u Europi. U Ujedinjenom Kraljevstvu indeks menadžera nabave za građevinarstvo prošlog je tjedna pokazao najoštriji pad u pet mjeseci, nakon što su ulazni troškovi porasli najviše u tri desetljeća, izuzme li se pandemijski skok.
Noble Francis, direktor ekonomskih istraživanja u britanskom Construction Products Associationu, rekao je da su neki britanski izvođači već upozoreni na rast cijena od 10 do 30 posto u iduća tri mjeseca. Udruga očekuje i povećanje broja insolventnosti među izvođačima tijekom sljedećih 12 mjeseci.
U Japanu su poskupljenja već postala vrlo konkretna. Yoshihide Kimura, izvršni direktor građevinske kompanije Tomiso iz Toyame, rekao je da su mu prošlog mjeseca pristizale obavijesti o “izvanrednim” povećanjima cijena. Prema njegovim riječima, cijene PVC-a u pojedinim su slučajevima skočile i do 70 posto.
Kimura je upozorio da njegova kompanija ne može jednostavno prenijeti više troškove na kupce, jer bi to značilo ponovno pregovaranje stambenih kredita. Neizvjesnost zato uzrokuje i odgađanje odluka kupaca.
Pročitajte još:
Građevinski sektor tako postaje jedan od jasnijih primjera kako energetski šok s Bliskog istoka ne ostaje samo na benzinskim postajama ili u bilancama naftnih kompanija. Kada poskupe nafta, industrijska energija i naftni derivati, rastu i troškovi čelika, betona, cementa, keramike, opeke, izolacije, plastike i boja.
Za građevinare to znači skuplje projekte, duže rokove i veći rizik od kašnjenja naplate. Za kupce stanova i kuća znači mogućnost novih poskupljenja. A za vlade koje računaju na ambiciozne stambene programe znači da bi energetska kriza mogla dodatno otežati već ionako skupu i sporu izgradnju.
