U Europskom parlamentu u tijeku je mukotrpno nastojanje da se postigne suglasnost oko uporabe digitalnog eura, a moguće je da to dovede i do kašnjenja u usvajanju konačnog stajališta nakon što je parlamentarni izvjestitelj za tu temu Španjolac Fernando Navarrete Rojas iz skupine Europske pučke stranke (EPP) osnovao manjinski blok s desnim radikalnim skupinama.
To ostavlja oporbene izvjestitelje u sjeni u nemogućnosti osigurati potrebnu većinu za nacrt odluke.
Podsjetimo, Europska središnja banka (ESB) snažno zagovara uvođenje eura kako bi se umanjio utjecaj izvaneuropskih, a poglavito američkih, pružatelja platnih usluga u Europskoj uniji (EU), no u središtu prijepora je opseg uporabe digitalnog eura.
Bruxelles predlaže digitalni oblik gotovine koji bi se mogao koristiti i online i offline, odnosno mogao bi se koristiti i kada ne postoji odgovarajuća internetska veza.
Izvjestitelj Navarrete pak zagovara isključivo offline način.
On je zadužen za izradu zakonskog prijedloga i stvaranja dogovora među različitim političkim skupinama u Europskom parlamentu kroz razgovore s izvjestiteljima u sjeni. Zamišljeno je da to na kraju dovede do većinske parlamentarne potpore.
U prvoj polovici prošlog mjeseca europski parlamentarci su usvojili godišnje izvješće ESB-a i poduprli dva amandmana za digitalni euro, a protivljenje je uglavnom došlo od nekih centrističkih i radikalno desnih zastupnika.
Unutar samog EPP-a postoji podjela. Njemački zastupnici su pod pritiskom Berlina snažno za digitalni euro, a njemački je vicekancelar Lars Klingbeil nedavno rekao da oni koji su protiv štete Europi.
Dva izvora upoznata s najnovijim amandmanima na tekst koje je podnio Navarrete kazali su za Euronews da su oni neprihvatljivi za skupine koje podupiru plan Europske komisije što dovodi do zakonodavnog zastoja.
Idući sastanak na temu digitalnog eura predviđen je za 10. ožujka, no promatrači se boje da bi glasovanje koje je predviđeno za svibanj moglo kasniti.
Članice EU-a su već usuglasile svoja stajališta, no bez potvrde Europskog parlamenta zakon o digitalnom euru ne može ući u iduću fazu.
Ključni prijepori oko digitalnog eura odnose se na privatnost i sigurnost tijekom uporabe. Banke su zabrinute da bi uvođenje digitalnog eura moglo dovesti do juriša na banke i smanjenja njihove sposobnosti za kreditiranje jer bi građani praktično izravno mogli držati novac u središnjoj banci. Ima i onih parlamentaraca koji smatraju da je digitalni euro nepotreban jer se već razvijaju europske alternative u segmentu pružatelja platnih usluga kao što je Wero.
Dodatno, sve to se odvija u kontekstu ekonomskih napetosti između Europe i SAD-a, a poznato je da su američke tvrtke Visa i Mastercard dominantne u kartičnom plaćanju u EU. Podaci pokazuju da na te dvije kuće otpada 61 posto plaćanja u EU i gotovo sva prekogranična plaćanja.
Projekt digitalnog eura bi stvorio elektronski oblik novca kojega izdaje ESB i koji bi postojao uz gotovinu i platne usluge koje nude komercijalne banke.
Pročitajte još:
Njegovi zagovornici ističu da bi to građanima dalo izravan pristup digitalnom javnom novcu što zasad uglavnom postoji jedino u obliku gotovine. Prema prijedlogu Europske komisije, korisnici bi imali digitalne novčanike za online i offline plaćanja s transakcijama dizajniranim tako da ih se ne bi moglo slijediti.
Ideja je ESB-a da digitalni euro zaživi 2029. godine.
3 Odgovora
Stvarana priča je dublja i o njoj se uopće ne govori u ovom članku.
Vidjet ćemo šta će sa time biti
Zastoj u Europskom parlamentu oko digitalnog eura pokazuje koliko su pitanja privatnosti i sigurnosti ključna za povjerenje građana u nove finansijske tehnologije. Bez jasnog regulatornog okvira i transparentnih mehanizama zaštite podataka, implementacija digitalnog eura mogla bi se dodatno odgoditi i usporiti inovacije u platnom prometu EU.