Zašto Kina gradi toliko elektrana na ugljen ako želi smanjiti ugljične emisije?

Puno se priča o potrebi povećanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora radi globalnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, a Kina je vrlo važan igrač u tom kontekstu, pa je tim zanimljivija informacija kako je u prošloj godini ta zemlja u pogon stavila više od 50 elektrana na ugljen u usporedbi s prosjekom od manje od 20 godišnje u zadnjih desetak godina. To, logično, povećava zabrinutost hoće li najveći svjetski uzročnik ugljičnih emisija uspjeti dovoljno ih smanjiti u okviru napora za ograničenjem klimatskih promjena.

Od tih pedesetak elektrana svaka ima najmanje kapacitet od jednog gigavata (GW), što je dovoljno za opskrbu električnom energijom od nekoliko stotina tisuća do više od dva milijuna kućanstava.

Ukupno je, dakle, dodano 78 GW novog kapaciteta na ugljen, navodi udruga Global Energy Monitor koja analizira podatke o energetskoj infrastrukturi, izvorima i njihovoj uporabi.

“Opseg izgradnje je zapanjujući. Samo u prošloj godini Kina je stavila u pogon više kapaciteta na ugljen no Indija u proteklih 10 godina”, navodi za Euronews Christine Shearer iz te udruge.

U isto vrijeme još je više dodano novih kapaciteta na vjetar i Sunce tako da je udio ugljena u ukupnoj proizvodnji električne energije ipak pao. Kina je, prema službenim vladinim izvorima, u 2025. izgradila 315 GW solarnih kapaciteta i 119 GW na vjetar. Porast u obnovljivim izvorima je praktično pokrio svo povećanje u potražnji za strujom protekle godine.

Logično je onda pitanje zbog čega Kina gradi toliko elektrana na ugljen. Mnogi analitičari smatraju da ih je napravljen veći broj no što ih ta zemlja treba.

Odgovor možda i nije tako jednostavan i jednoznačan.

Kina je na nižem razvojnom stupnju no SAD ili Europska unija, pa treba više energije kako bi nastavila rasti. Što više ljudi među 1,4 milijarde stanovnika uđe u srednju društvenu klasu više će ih moći priuštiti klima-uređaje ili perilice za rublje.

Električna energija je potrebna i kako bi tamošnje tvornice nastavile snažno proizvoditi te za potrebe razvoja umjetne inteligencije budući da kineska vlada nastoji da ta zemlja postane tehnološki lider.

Prekidi isporuke energije u dijelovima Kine 2021. i 2022. godine povećali su već postojeću zabrinutost oko energetske sigurnosti. Službeni je Peking tada signalizirao da želi više elektrana na ugljen što je dovelo do velikog broja prijava i odobrenja za njihovu izgradnju.

Kako kaže analitičarka Qi Qin iz neprofitnog think-tanka Centar za istraživanje energije i čistog zraka, osnovanog prije sedam godina u Helsinkiju, jednom kada su odobrenja izdana teško je zaustaviti projekte.

Prošle godine je započela izgradnja kapaciteta na ugljen od 83 GW i vjerojatno će veći dio toga krenuti u proizvodnju električne energije ove godine.

Kineska vlada smatra da ugljen daje stabilnu potporu izvorima kao što su vjetar i Sunce. Manjak električne energije 2022. godine djelomično je uzrokovan sušom koja je pogodila hidropotencijal u zapadnoj Kini.

Po riječima Qin, rizik izgradnje tako puno kapaciteta na ugljen je da će prijelaz na čiste izvore biti sporiji.

“Hoće li se više elektrana na ugljen pretvoriti u više emisija u konačnici ovisi o tome jesu li te elektrane samo potpora obnovljivim izvorima ili služe za temeljnu proizvodnju”, ocijenila je.