Obrazovanje ima ključnu ulogu na tržištu rada. Prema podacima Eurostata, viša razina obrazovanja u pravilu je povezana s većom stopom zaposlenosti i višim doživotnim primanjima. Ipak, za mnoge novopečene diplomante pronalazak posla i dalje može potrajati jer je konkurencija iznimno jaka.
Prema Eurostatu, prosječno 84,9 posto nedavnih visokoškolskih diplomanata u Europskoj uniji bilo je zaposleno 2024. godine odnosno 86,7 posto u kategoriji ‘tri godine ili manje’ nakon diplomiranja. Taj pokazatelj obuhvaća osobe u dobi od 20 do 34 godine koje su završile studij u posljednje tri godine te nisu uključene u daljnje obrazovanje ili osposobljavanje.
Visoko obrazovanje definira se razinama pet do osam prema klasifikaciji ISCED, što obuhvaća kratke visokoškolske programe, preddiplomske, diplomske i poslijediplomske studije – zajednički poznate kao sveučilišno obrazovanje.
Stopa zaposlenosti nedavnih diplomiranih studenata znatno se razlikuje među europskim zemljama, krećući se od 63,5 posto u Turskoj do 93,7 posto u Bugarskoj, među 33 analizirane zemlje, navodi Euronews. Među državama članicama Europske unije, Grčka bilježi najnižu stopu – 72,7 posto.
Iako Bugarska prednjači kao iznimka, zemlje južne i jugoistočne Europe općenito zaostaju, dok sjeverne i srednjoeuropske države bilježe znatno više stope zaposlenosti. U osam zemalja stopa zaposlenosti nedavnih visokoškolskih diplomanata prelazi 90 posto.
Uz Bugarsku, tu su Estonija gdje je stopa zaposlenosti 93,6 posto, zatim Nizozemska s 92,7 posto, Norveška sa stopom od 92,3 posto, Island s 92 posto, Njemačka s 91,9 posto, te Mađarska i Poljska s po 90,5 posto.
U Hrvatskoj je stopa zaposlenih svršenih diplomaca ispod EU prosjeka, odnosno 85,9 posto u 2024. godini u kategoriji ‘tri godine ili manje’ nakon diplomiranja.
Na suprotnom kraju je Turska koja istodobno ima i najveći višak radne snage u Europi, koji je u drugom tromjesečju 2025. dosegnuo 25,8 posto.
„Brzo širenje sveučilišnog sektora otežalo je održavanje kvalitete visokoškolskih programa, što je dodatno umanjilo koristi koje studenti ostvaruju na tržištu rada. Čini se da postoji velik jaz između vještina koje tržište rada traži i onih koje studenti stječu na sveučilištima“, navodi OECD-ov odjel za Tursku.
Istaknuto je i da Turska ima relativno nizak udio diplomiranih u STEM područjima odnosno znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika. Turska je pritom jedina zemlja u Europi u kojoj je stopa nezaposlenosti među visokoobrazovanima viša nego u općoj populaciji.
To znači da više od jednog od pet nedavnih diplomiranih studenata nije zaposlen. No, to ne mora značiti da su svi službeno nezaposleni – dio njih može pripadati takozvanoj „skrivenoj nezaposlenosti“ ili „rezervnoj radnoj snazi“, što uključuje osobe koje su dostupne za rad, ali aktivno ne traže posao ili rade ispod svojih kvalifikacija.
Osim Turske, stopa zaposlenosti niža je od 80 posto u šest zemalja: Bosni i Hercegovini od 72,1 posto, Grčkoj 72,7 posto, Italiji 74,3 posto, Srbiji 76,3 posto i Francuskoj 79,9 posto.
Njemačka najbolja među velikim gospodarstvima u EU
Među četiri najveća gospodarstva Europskoj uniji, Italija i Francuska ističu se time što više od jedne petine nedavnih diplomanata nije zaposleno, navodi Euronews. Španjolska stoji nešto bolje, sa stopom zaposlenosti od 82 posto, ali i dalje blizu razine Francuske. Njemačka pak bilježi najvišu stopu zaposlenosti unutar tri godine nakon diplome – 91,9 posto.
Podaci za Ujedinjeno Kraljevstvo nisu uključeni u Eurostat, no prema izvješću HESA-e, među diplomantima iz akademske godine 2022./23., 82 posto ispitanika bilo je zaposleno ili je obavljalo neplaćeni rad. Podaci su prikupljeni približno 15 mjeseci nakon završetka studija, pa nisu izravno usporedivi s Eurostatovim.
U prosjeku, muškarci u EU imaju nešto veću stopu zaposlenosti od žena među nedavnim diplomantima: 86 prema 84 posto. Ipak, u osam zemalja žene imaju višu stopu zaposlenosti od muškaraca.
Najveća razlika u korist žena zabilježena je u Grčkoj, gdje je zaposleno 75,9 posto žena u odnosu na 68,5 posto muškaraca, što predstavlja razliku od 7,4 postotna boda. Slijede Hrvatska s razlikom u korist žena u iznosu od 5,9 postotnih bodova i Španjolska s razlikom od 4,2 postotna boda.
Suprotno tome, Turska ima najveću razliku u korist muškaraca – zaposleno je 74,2 posto muškaraca u odnosu na 55,2 posto žena, što je razlika od 19 postotnih bodova. Slijede Slovenija s razlikom u korist muškaraca u iznosu od 17,3 postotnih bodova, Latvija s 14,8 postotnih bodova te Island i Srbija s razlikom od po 10,1 postotna boda.
Pročitajte još:
Turska također ima najnižu ukupnu stopu zaposlenosti među novim diplomantima, od svega 55,2 posto. Gotovo polovica žena u Turskoj ili 44,8 posto onih koje su završile fakultet u posljednje tri godine – nije zaposlena.
Suprotno tome, Norveška bilježi najvišu stopu zaposlenosti s 93,3 posto diplomiranih koji su zaposleni. U prosjeku, osobe s visokoškolskim obrazovanjem u EU zarađuju 38 posto više od onih sa srednjim obrazovanjem i čak 68 posto više od osoba s nižom razinom obrazovanja.
