Zagreb ima najmanju stopu oporezivanja potrošnje plina za kućanstva u EU

Zemlje Europske unije (EU) imaju različite politike oporezivanja potrošnje energije u kućanstvima što onda nosi i različite udjele poreznih stopa u ukupnim računima za plin i struju.

Rast cijena energije nakon ruske invazije na Ukrajinu snažno je pogodio kućanstva u EU, posebno ona s nižim primanjima, a neke zemlje subvencioniraju troškove energije kako bi pomogle kućanstvima. U takvim slučajima oporezivanje može čak imati i negativnu vrijednost udjela u računima.

Austrijski regulator tržišta plina i električne energije Energie-Control, energetska konzultantska tvrtka VaasaETT i mađarski energetski regulator MEKH razvili su indeks HEPI koji prati cijene električne energije i plina u europskim glavnim gradovima.

U travnju ove godine prosječan udio poreza u cijenama električne energije za kućanstva u glavnim gradovima EU-a bio je 22 posto pri čemu je osam posto otpadalo na energetske poreze te 14 posto na porez na dodanu vrijednost (PDV). Taj udio je varirao od minus 26 posto u Amsterdamu do 49 posto u Kopenhagenu.

U Amsterdamu, PDV na energiju iznosi 17 posto, ali ostali energetski porezi imaju negativan udio od 43 posto, odnosno prosječan potrošač u tom gradu još od siječnja 2020.  dobiva porezne olakšice na potrošnju energije kako bi se stimulirala elektrifikacija i odustajanje od grijanja na plin.

Slično se događa u Luksemburgu gdje je stopa PDV-a na energiju sedam posto, ali porezne olakšice iznose 13 posto sa ciljem da se stabiliziraju cijene. Udio poreza u računima za električnu energiju je relativno nizak i u Valletti, Nicosiji i Dublinu te iznosi 11 posto ili manje. Taj udio prelazi 30 posto u Kopenhagenu, Stockholmu, Bruxellesu, Berlinu, Oslu te Madridu i Helsinkiju.

U Zagrebu je bio 20 posto, od čega 12 posto otpada na PDV. Glavni hrvatski grad je po tome nešto ispod prosjeka EU-a, ali u 11 drugih glavnih gradova EU-a stopa je niža od zagrebačkih 20 posto.

Kod cijena plina prosječan udio poreza u EU je 28 posto, dakle nešto više no kod električne energije, a varira od najmanjih pet posto u Zagrebu do 49 posto u Amsterdamu. Najviše stope oporezivanja potrošnje plina nakon Amsterdama imaju Berlin sa 40 posto, Beč s 32 posto, Rim i Stockholm s po 31 posto te Pariz s 30 posto.

Na dnu ljestvice, iznad Zagreba, je Atena s devet posto, a izvan EU – Beograd, s devet posto i London s 11 posto imaju nisku stopu oporezivanja potrošnje plina.

“Energetski porezi ovise o nacionalnim politikama, planovima zaštite okoliša i različitim strukturama tržišta općenito”, navodi za Euronews voditeljica projekta HEPI Rafaila Grigoriou.

Primjerice, Danska koristi visoke porezne stope kao alat za zelenu tranziciju potičući ulaganje u sustave na obnovljive izvore i promičući energetsku učinkovitost. U Amsterdamu je na snazi najveća stopa oporezivanja potrošnje plina zato što se želi smanjiti potrošnja tog energenta.

Naravno, isti udio poreza u računima za potrošnju energije u različitim zemljama ne znači da kućanstva plaćaju iste porezne iznose jer to ovisi o samoj cijeni energije.

Iako je u Rimu i Budimpešti ista stopa oporezivanja potrošnje električne energije od 21 posto, taj postotak u Rimu iznosi 6,8 eurocenti, a u Budimpešti 1,92 eurocenti.

Prema indeksu HEPI, u travnju ove godine cijene električne energije su varirale od 9,1 eurocenti za kWh u Budimpešti do 40,4 eurocenti u Berlinu. Kod plina je raspon od 2,5 eurocenta za kWh također u Budimpešti do 34,1 eurocenta u Stockholmu. Prosjek EU-a za električnu energiju je 24,7 eurocenti, a za plin 11,1 eurocenti.

Zagreb ima za struju cijenu od 15,8 eurocenti za kWh i samo četiri druga glavna grada imaju nižu cijenu. Kod plina zagrebačka je cijena 4,9 eurocenti za kWh.