Prilagodite postavke pristanka

Koristimo kolačiće kako bismo vam pomogli u učinkovitoj navigaciji i izvršavanju određenih funkcija. U nastavku ćete pronaći detaljne informacije o svim kolačićima pod svakom kategorijom pristanka.

Kolačići koji su kategorizirani kao "Potrebni" pohranjuju se u vašem pregledniku jer su neophodni za omogućavanje osnovnih funkcija stranice.... 

Uvek Aktivan

Neophodni su kolačići kako bi se omogućile osnovne značajke ove stranice, kao što je pružanje sigurne prijave ili prilagođavanje vaših postavki pristanka. Ovi kolačići ne pohranjuju nikakve osobne podatke.

Funkcionalni kolačići pomažu u obavljanju određenih funkcija poput dijeljenja sadržaja web stranice na platformama društvenih medija, prikupljanja povratnih informacija i drugih značajki trećih strana.

Analitički kolačići koriste se za razumijevanje načina na koji posjetitelji stupaju u interakciju s web stranicom. Ovi kolačići pomažu u pružanju informacija o metrikama kao što su broj posjetitelja, stopa napuštanja stranice, izvor prometa itd.

Kolačići izvedbe koriste se za razumijevanje i analizu ključnih indeksa učinkovitosti web stranice što pomaže u pružanju boljeg korisničkog iskustva za posjetitelje.

Oglašavački kolačići koriste se za pružanje prilagođenih oglasa posjetiteljima na temelju stranica koje ste prethodno posjetili i za analizu učinkovitosti oglasnih kampanja.

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE ŠESTANOVAC	37297257261

Zadruga Vinkovačka šparoga: Dokaz da udruživanje može biti profitabilno

Pixabay.com
Šparoge, Foto: Pixabay.com

Šparoga najvažniji je biljni rod u porodici šparogovki (Asparagaceae) i redu šparogolike (Asparagales). Najpoznatije njene vrste su oštrolisna ili divlja šparoga (Asparagus acutifolius), na cijeni kao delikatesa, te tankolisna (A. tenuifolius Lam.), morska (A. maritimus (L.) Mill.) i ljekovita šparoga (A. officinalis L.). Broj njihovih vrsti iznosi preko 200 a većina od njih je prisutna u Hrvatskoj.

Šparoga je sezonsko povrće i njezini se izboji u priobalnom području beru u travnju i svibnju, a u kontinentalnom području u svibnju i lipnju. U Europi se više cijeni bijela šparoga, iako zelena ima bolju hranidbenu vrijednost.

LOVAČKI SAVEZ OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE	42752951222

U Hrvatskoj su šparoge među omiljenijim delikatesama, no jedna je tvrtka još 2014. godine prepoznala potrebe tržišta i pokrenula spajanje malih proizvođača šparoga te je i to jedan od razloga što se na našoj listi 99 najuspješnijih nalazi i tvrtka Vinkovačka Šparoga.

Branko Horvat, upravitelj ove zadruge, za Financije.hr pojašnjava kako je nastala ideja da se jedna ovako specifična zadruga osnuje.

„Zadruga Vinkovačka šparoga osnovana je 2014. godine kao težnja za udruživanjem osam malih proizvođača šparoge u okolici Vinkovaca. Ciljevi udruživanja bili su: okrupnjavanje proizvodnje, postizanje ujednačene kvalitete proizvoda sortiranjem na jednom mjestu te zajednički nastup na tržištu radi pronalaženje strateškog kupca za naš proizvod. Proizvodnja šparoge u početne tri godine iznosila je od početnih skromnih 20 u prvoj godini do 50 tona u trećoj godini rada. Na tržište plasiramo dva proizvoda zelene šparoge: vezice od 500 grama i vrhove šparoge od 300 grama pakovane u pliticama“, kaže Horvat.

Danas zadruga broji 20 članova i proizvodi oko 120 tona bruto šparoge za vezice 500 grama i oko 50.000 komada vrhova šparoga u pliticama od 300 grama. Od 2016. godine, ova je zadruga nositelji Global G. A. P. certifikata kao dokaza kontrolirane proizvodnje. Od 2020. godine, ističe Horvat, surađuju i s Braniteljskom zadrugom Rokovačka šparoga s kojom imamo jako dobru suradnju.

Jedan od najvećih izazova ove Zadruge, prema riječima njenog upravitelja, jeste problem samog zadrugarstva.

Pixabay.com
Bijele šparoge, Foto: Pixabay.com

„U početnim godinama bilo je pokušaja da se partikularni interesi prikažu kao interesi zadruge, a takav pristup zadrugarstvu je glavni uzrok propadanja zadruga. U našem slučaju takvi stavovi su prepoznati od većine članova zadruge tako da je zadruga aktivna i danas. Izgradnja povjerenja i vjere članstva da samo kroz poslovanje sa zadrugom mogu ostvariti pojedinačne interese su stvari koje se moraju održavati i njegovati na relaciji zadruga – članstvo što je jamac uspjeha i opstanka zadruge. Drugi izazov našeg posla isti je kao i kod svih ostalih proizvođača povrća na otvorenom, izloženost vremenskim ne/prilikama. Svaka nova proizvodna godina razlikuje se u odnosu na prethodnu po vremenu početka berbe, količinama prinosa po hektaru te po kvaliteti proizvoda, a usko je vezana za vremenske prilike u sezoni. Sve to utječe na otežano planiranje količina tjednih ponuda za isporuku jer se one rade tjedan dana u naprijed na temelju određenih predviđanja“, kaže upravitelj Zadruge, Branko Horvat.

Ističe i da je hrvatsko tržište malo ali je pokazalo da po pitanju ovog proizvoda, tržište može prihvatiti i puno veću proizvodnju nego što je mi trenutačno imamo.

Veliki dio šparoge se uvozi iz drugih zemalja, velikih proizvođača šparoge kao što su Grčka, Italija, Španjolska, Peru. U navedenim zemljama vegetacijska sezona kreće ranije i oni su prisutni na hrvatskom tržištu u vrijeme početka berbe domaće šparoge (14. ili 15. tjedan u godini) nudeći jeftiniju šparogu i ta činjenica bitno utječe na kreiranje naše početne cijene. Za razliku od Hrvatske, u Njemačkoj je razvijena svijest i navika kupaca da kupuju domaću šparogu bez obzira na to što je ta šparoga skuplja od uvozne“, napominje Horvat.

Kod kreiranja cijena, ističu u Vinkovačkoj šparogi, vode se činjenicama da cijena domaćih šparoga mora biti prihvatljiva domaćim kupcima.

U našem slučaju kod kreiranja cijena/ponuda vodimo se činjenicama da naša šparoga mora biti prihvatljiva za veći dio krajnjih kupaca na domaćem tržištu ali i cijenom konkurirati uvoznoj kako bismo privukli kupce. Glavni razlozi za to su slabija kupovna moći ali i slabo razvijena svijest građana da se kupovanjem domaćih proizvoda osigurava opstanak domaće proizvodnje. Stoga su naše cijene radi konkurentnosti na tržištu i niže od Grčkih, Talijanskih, Španjolskih ili Peruanskih. Kao zadruga odlučili smo se na tržišnu utakmicu i bez obzira na sve negativne utjecaje još uvijek vidimo isplativost u proizvodnji“, kaže Branko Horvat.

Poslovanjem od 2021. godine do danas u Vinkovačkoj Zadruzi su zadovolji te svoje obveze – prema radnicima, dobavljačima kao i isplate za isporučenu šparogu članovima zadruge – pravovremeno isplaćuju.

„Po pitanju poslovanja od 2021. godine do danas prihodi od prodaje u stalnom su porastu. U 2021. godine prihod od prodaje je iznosio 235.573 eura, za 2022. godinu došlo je do povećanja istog za 50,45 posto, a prihod od prodaje za 2023. godinu uvećan je za 17,27 posto u odnosu na prethodnu godinu te iznosi od 415.000 eura. Sezona za 2024. godinu završila je početkom lipnja pa mogu izjaviti da je i ove godine došlo do povećanja prihoda od prodaje u visini od 8,26 posto u odnosu na 2023. godinu. Moram naglasiti i da zadruga radi s minimalnom dobiti jer nastojimo da nakon sezone i nakon odbijanja svih troškova plasmana na tržište naš član zadruge/proizvođač bude nagrađen za svoj trud maksimalnom otkupnom cijenom za proizvedenu šparogu. Zadruga zadržava minimum sredstva samo kako bi mogla zatvoriti poslovnu godinu te da osigura minimalna sredstava za početak nove sezone. Jednostavno rečeno – zadruga je samo servis u interesu svojih članova“, ističe Horvat.

Radna snaga je sezonska te se i dalje oslanjanju na domaće radnike.

„Po pitanju radne snage naša zadruga je aktivna samo dva mjeseca u vrijeme sezone berbe od travnja do lipnja. Radna snaga je sezonska i oslanjamo se isključivo na domaću radnu snagu i to na populaciju prosječne starosne dobi oko 50 godina. Za sada nemamo problema vezanih za pronalaženje sezonskih radnika za barbu i sortiranje ali u budućnosti ako dođe do povećanja proizvodnje radna snaga će predstavljati ključan problem“, navodi za Financije.hr upravitelj zadruge Vinkovačka Šparoga.

Dobra organizacija i savjestan pristup, omogućili su ovoj Zadruzi da i za vrijeme pandemije obavlja svoje djelatnosti te su, u skladu s nadležnim županijskim mjerama, i te godine uspješno obavljali svoju djelatnost.

Pixabay.com
Šparoge u vezicama, Foto: Pixabay.com

Razvoj daljnjeg poslovanja zadruge Horvat vidi kroz nove oblike udruživanja, a to je proizvođačka organizacija.

„Od 2020. godine imamo jako dobru suradnju s Braniteljskom zadrugom-Rokovačka šparoga koja se bavi istom djelatnošću kao i naša zadruga. Višegodišnja suradnja dovele nas je do zajedničke odluke da od Ministarstva poljoprivrede po iznalaženju modela za ispunjavanju uvjeta zatražimo da nas priznaju kao proizvođačku organizaciju te tako dođemo u poziciju apliciranja na određene natječaje iz EU fondova i sredstava iz nacionalnog fonda potpore predviđenim za PO. Želimo da od 2025. do 2027. godini kao zadruga iznađemo mogućnost za dugoročan zakup do 10 hektara zemljišta (državnog ili privatnog) za sadnju novih nasada šparoge. Ostvarenu dobit od proizvodnje šparoge na tim površinama usmjerili bi u Operativni fond zadruge za investicijska ulaganja. Dugoročni cilj je izgradnja vlastitog objekta za sortiranje s rashladnih komora za skladištenje šparoge“, ističe upravitelj zadruge Vinkovačka šparoga.

Horvat navodi i da podržavaju prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) da se onemogući prijava na natječaj poljoprivrednim proizvođačima koji zadnjih pet godina na svom zemljištu upisanim u ARKOD ne mogu dokazati proizvodnju putem računa.

„Još želimo nadodati da isti model treba primijeniti na poljoprivredne proizvođače koji su radi ostvarivanja boljeg bodovnog rezultata prilikom natječaja za zakup zemljišta u svojim planovima navodili da će se baviti proizvodnjom voća i povrća, a istu aktivnost nisu uspostavili na svom gospodarstvu. Poticaj, kao trenutačna jedinica mjere za isplatu poticaja poljoprivredne proizvodnji je hektar što po našem mišljenju nije dobar model jer nije stimulativna mjera za povećanje proizvodnje i daje prostora za manipulaciju, zlouporabe i prodaju na crno. Mišljenja smo da bi jedinica mjere za poticaj trebala biti; kilogram, tona ili litra, koja bi se morala potkrijepiti računima kao dokazom za prodanu robu na tržištu. Tako, smanjio bi se prostor za manipulaciju i problem „crne poljoprivrede“ te poticalo proizvođače na veću proizvodnju“, navodi Horvat.

I klimatske promjene su realnost s kojom se nose iz godine u godinu i koja se reflektira i na proizvodnju šparoga. No na taj problem, prema riječima upravitelja Vinkovačke zadruge, ne mogu utjecati, svjesni da je ovaj problem globalni.

Najuspješnija mikro poduzeća u uzgoju povrća, dinja i lubenica, korjenastog i gomoljastog povrća, po prihodima
PozicijaNaziv poduzećaUkupni prihodiRezultat poslovanja
(dobit prije oporezivanja)
1.ZELENI HIT, podjetje za oskrbo, pridelavo, prodajo in svetovanje v kmetijstvu, d.o.o.1.939.9323.231
2.NIZ global enterprises d.o.o.1.606.52519.501
3.BIOPLAN d.o.o.1.479.311115.984
4.AGRO KOLAČKO d.o.o.1.119.43167.593
5.OPG ČAJKULIĆ, obrt za proizvodnju i trgovinu, vl. Mario Čajkulić, Sedlarica, Sedlarica 621.039.23441.917
6.PODRAVSKA POLJA d.o.o.909.65790.044
7.Omer Dogan d.o.o.722.647559.036
8.Prijevozničko – trgovački obrt, Slavo Mesić, Cetingrad, I. F. Cetinskog 4650.17514.031
9.SEDNA d.o.o.619.84722.470
10.BRIGADINA j.d.o.o.605.193242.206
11.ARS ALTA d.o.o.589.774232.132
12.DUGA STAKLENICI d.o.o.505.8258.747
13.PROIZVODNJA, PRODAJA I USLUGE “PETRA”,PETRA CAFUK, DOMITROVEC, VIDOVEČKA 61459.90235.863
14.VALIS STAKLENICI d.o.o.445.9087.033
15.ANLETE j.d.o.o.443.563105.044
16.ZELENI IZVOR j.d.o.o.432.81117.523
17.ZADRUGA VINKOVAČKA ŠPAROGA419.3076.950
18.ECO IMPULS d.o.o.401.88719.437
19.KARIG j.d.o.o.393.286103.329
20.EKO PLODOVI d.o.o.386.424148.652
21.MANEX d.o.o.361.72037.759
22.DRULAK d.o.o.348.8499.066
23.AGRO FRUCTUS d.o.o.345.97930.613
24.OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO MATO PIPUNIĆ345.82826.497
25.PG Drožđek d.o.o.341.73712.183
26.BILUŠINE d.o.o.339.23313.557
27.MM POLJOPRIVREDA d.o.o.334.6243.699
28.GOSPODARSTVO KOVAČIĆ, obrt za poljoprivredu, vl. Dejan Kovačić, Belica, Zagrebačka 3332.00049.152
29.BLAŽEKA AGRO d.o.o.331.55934.187
30.POVRĆE VITASOVIĆ d.o.o.296.65286.222
31.TENAGRA d.o.o.254.18547.991
32.LA VITA d.o.o.236.89147.350
33.OLERA d.o.o.219.49430.177
34.EKO NERETVA d.o.o.214.44655.378
35.EKO LUKOVDOL d.o.o.123.07347.020
36.BRANITELJSKA ZADRUGA AGRO-LIŠANE95.72952.378
37.TRGOVINA I POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA “VARGEK”, DRAGUTIN VARGEK, DOMAŠINEC, GLAVNA 2 C93.59568.122
38.Viganj savjetovanje d.o.o.91.31659.993
39.VELI VRTLI d.o.o.80.86248.049
40.Kalos savjetovanje d.o.o.37.08026.801
izvor: CompanyWall, *svi podaci su za 2023. godinu, u eurima
ČETKARSTVO, STOLARIJA, GALANTERIJA I TRGOVINA " MATO", MARIO TRTINJAK	79378753915

17 Odgovora

    1. Istina, cijene šparoga su dosta poskupjele ali kao i sve drugo. Inače vrlo zdrave i svaka čast udruzi na borbi na hr tržištu.

  1. Sjajan primjer kako udruživanjem malih proizvođača možemo postići velike rezultate. Šparoge su stvarno delicija, a ovo je još jedan korak naprijed za domaću poljoprivredu i gospodarstvo.

  2. Pa super, mislim da je poljoprivrednica puno lakše kada se udruže, ali također i mi kao potrošači ih trebamo podržati

  3. Bravo, zaista rijedak primjer u HR kako se udruživanjem moze do kupca i postati održiv na dosta zahtjevnom domaćem tržištu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

CompanyWall - Vaš financijski asistent

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…
PIRAKO INFORMATIKA d.o.o.	39897141039

Komentari

CompanyWall - Vaš financijski asistent