Za uspješno poslovanje nije važno vlasništvo

Hrvatski poslovni klub (HPK) u Srbiji već više od 15 godina okuplja tvrtke iz obiju zemalja i njihove poslovne partnere s ciljem poticanja trgovine i ulaganja te unaprjeđenja gospodarske suradnje između dvaju gospodarstava.

Na čelu HPK je Marija Radulović, koja za Financije.hr ističe da je suradnja gospodarstava Srbije i Hrvatske iz godine u godinu sve bolja, kao i da je prošle godine zabilježen značajan rast vanjskotrgovinske razmjene.

Kako biste iz perspektive Hrvatske gospodarske komore ocijenili dosadašnju razinu gospodarske suradnje gospodarstava Srbije i Hrvatske?

„Gledajući brojke iz 2021. i 2022. godine, možemo slobodno reći da je suradnja svake godine sve bolja. Statistički podaci Gospodarske komore Srbije pokazuju kako su Srbija i Hrvatska prošle godine ostvarile vanjskotrgovinsku razmjenu od 2,047 milijardi eura, što je rast od 53 posto u odnosu na 2021. godinu, odnosno za 710 milijuna eura. Prostora za daljnje unapređenje suradnje svakako ima.”

U kojim područjima je suradnja najrazvijenija, a gdje ima prostora za napredak?

Srbija je prošle godine u Hrvatsku najviše izvozila električnu energiju, mineralna gnojiva, suncokretovo ulje, čarape, naftno ulje, transportne proizvode, ambalažu od plastične robe, dijelove tračničkih vozila, tjesteninu, namještaj, čokoladu i proizvode od kakaa, dušična gnojiva, kruh, peciva, kolače i kekse.

U 2022. iz Hrvatske se u Srbiju najviše uvozila električna energija, zatim soja, papir i karton, cement, staklena ambalaža za pakiranje robe, ulja od naftnih i bitumensko-ozonskih minerala, zračne pumpe, kompresori, mesne prerađevine, kabeli i drugo električni vodiči.

Mogućnosti za proširenje suradnje vidim u područjima poljoprivrednih proizvoda i sirovina, prerade teških metala, mineralnih gnojiva, kao i razmjene znanja u području OIE. Ukratko, u povezivanju i zajedničkoj suradnji na projektima, uz korištenje EU fondova.”

Fortenova grupa najavila je da će tražiti nove vlasnike, što bi, ako se takva transakcija doista realizira, bitno promijenilo vlasničku strukturu niza važnih tvrtki u Srbiji i Hrvatskoj te cijeloj regiji. Na tu su informaciju reagirali stručnjaci, ali ne i šira javnost – jesmo li konačno došli u fazu da nije bitno je li tvrtka “hrvatska” ili “srpska”, već kako posluje i zapošljava li?

“Vjerujem da šira javnost nije reagirala, jer su velike multinacionalne tvrtke pokazale da vlasništvo doista nije važno za uspješno poslovanje. Realno, kada biste širu javnost pitali tko je vlasnik Sonyja ili Nikea, kakav biste odgovor dobili? Dakle, ljudi zainteresirani za širenje poslovanja ulažu u profitabilne tvrtke, a široj javnosti malo je važno tko je vlasnik dionica. Tome pridajemo više političke važnosti i utjecaja nego ekonomske.”

Hrvatska je 2023. godinu započela kao nova članica eurozone i schengenskog prostora. Sada kada se bližimo polovici godine, može li se preciznije procijeniti koliko je i kako prelazak Hrvatske na euro i činjenica da je hrvatska granica sada “schengenska” granica utjecali na poslovnu suradnju sa srpskim i tvrtkama iz regija?

“Hrvatska se dugo pripremala i posljednjih godinu dana radila po pravilima Schengena, tako da sam 1. siječnja 2023. nije donio bitnu promjenu u načinu ulaska preko granice. Naime, Hrvatska i Mađarska prva su “vrata” Schengena za robu iz trećih zemalja, izvan EU, pa je normalno da se i jedni i drugi strogo pridržavaju pravila. Prelazak na euro ima više utjecaja na samo hrvatsko gospodarstvo i gospodarska kretanja unutar zemlje.”

Poslovne zajednice u Hrvatskoj i Srbiji, ali i na globalnoj razini, suočene su s inflacijom i sve većim troškovima zaduživanja. Kako tvrtke iz dviju država odgovaraju na takve izazove i što HPK može učiniti za njih u takvim vremenima?

“Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj smanjena je treći mjesec zaredom, nakon što je u studenom prošle godine dosegnula rekordnih 13,5 posto. Prema službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku, u ožujku je iznosio 10,7 posto.

I u eurozoni, kojoj je početkom godine Hrvatska postala članica, inflacija je, prema prvim procjenama Eurostata, blago oslabila, skliznula na 8,5 posto, zahvaljujući umjerenijem rastu cijena energenata. Prethodno su, tijekom siječnja, cijene porasle za 8,6 posto, a u prosincu za 9,2 posto.

Glavni pokretači visoke inflacije bili su svježa hrana i energija, s gotovo istim godišnjim stopama rasta cijena od 13,6 odnosno 13,7 posto. Trend inflacije se preokreće i to je, uz pokazatelje rasta BDP-a, dobra i ohrabrujuća vijest na početku godine, odnosno u prvom kvartalu 2023. godine.”