Za poljoprivredu i ruralni razvoj Hrvatske isplaćeno više od 2,6 milijardi eura

Ruralni razvoj Hrvatske započeo je već dok je ona bila u pristupnim pregovorima sa Europskom unijom, jer su sredstva dolazila iz programa SAPARD i IPARD.

Potom je nakon ulaska u EU, kao punopravna članica, Hrvatska dobila sredstva iz europskih poljoprivrednih fondova – Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Kako se navodi na portalu Ruralnirazvoj.hr, za poljoprivredu i ruralni razvoj u okviru Programa ruralnog razvoja isplaćeno je više od 2,6 milijardi eura (80 posto ukupno dostupnih sredstava koja se koriste zaključno do kraja 2025. godine), a očekuje se puna iskorištenost.

“Domaći poljoprivrednici, šumoposjednici, prerađivačka industrija, te jedinice regionalne i lokalne samouprave imali su na raspolaganju više od 3,28 milijardi eura kroz ciljane mjere za konkurentnost, razvoj, modernizaciju, očuvanje okoliša i prirode, te poboljšanje uvjeta života na selu. U okviru potpore za izravna plaćanja i sektorske potpore za pčelarstvo i vinarstvo kroz Europski fond za jamstva u poljoprivredi dosad je isplaćeno ukupno 3,5 milijardi eura”, navode iz Ruralnog razvoja.

S obzirom na sva događanja u EU, ali i svijetu, posebno u protekle tri godine – pandemija i početak rata u Ukrajini, poljoprivredni sektor trudio se ne snositi posljedice. Država stimulira poljoprivrednike koliko je to moguće, kako u Hrvatskoj, tako i u susjednim zemljama.

Nedavno su izdana 64 ugovora za projekte financirane iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Vrijednost dodijeljene potpore iznosi više od 19,6 milijuna eura.

“Potpora je namijenjena različitim projektima poput izgradnje i opremanja farmi za uzgoj mliječnih krava, farmi za tov svinja i farmi za tov junadi, skladišnih kapaciteta, podizanja trajnih nasada, izgradnje šumskih prometnica, nabave strojeva, ulaganja u preradu drva i ulaganje u prenamjenu šuma”, stoji na stranicama Ministarstva poljoprivrede RH.

Iz ministarstva podsjećaju kako je izvorni Program ruralnog razvoja 2014.-2020. u potpunosti ugovoren i isplaćen u prijelaznom razdoblju 2021.-2022. uvećan za alokaciju u iznosu od 902,56 milijuna eura, što znači da je Hrvatskoj iz Programa ruralnog razvoja na raspolaganju 3,285 milijardi eura.

Ministarstvo podsjeća da su do 31. svibnja ove godine raspisani natječaji vrijedni 3,8 milijardi eura (115,5 posto ukupnih izdvajanja). Ugovoren je iznos od 3,05 milijardi eura, što predstavlja 93 posto raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do kraja svibnja isplatila je 2,62 milijarde eura, što je 80 posto raspoloživih sredstava, s mogućnošću isplate do 31. prosinca 2025. godine.

“Navedeni rezultati doveli su Hrvatsku u gornju polovicu ljestvice zemalja EU po iskorištenosti sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj”, istakli su iz ministarstva.

Srbiji još 288 miliona eura bespovratno, Crna Gora može izgubiti sredstva iz IPARD programa

Skoro 1500 poljoprivrednika iz Srbije do sada je koristilo IPARD sredstva iz EU, a u novom ciklusu tog programa korisnicima će biti dostupno još 288 milijuna eura bespovratnih sredstava Unije te još 90 milijuna eura doprinosa Srbije, rečeno je u Novi Sad, na nedavno održanoj manifestaciji ‘EU tjedan mogućnosti’.

“Ove su potpore obnovile ruralna područja, povećale produktivnost, poboljšale pristup tržištu i promicale održive prakse.” Ulaganjem u poljoprivredu, ruralnu infrastrukturu i preradu hrane, IPARD sredstva su ojačala lokalne zajednice, stvorila prilike za zapošljavanje i poboljšala životne uvjete”, rekla je zamjenica šefa Delegacije EU u Srbiji Plamena Halačeva.

U Crnoj Gori je priča drugačija jer je nastao problem. Naime, ako država ne osigura prostor za Agenciju za plaćanja, već odobrena sredstva iz IPARD projekata u iznosu od 63 milijuna eura mogla bi biti povučena od strane Svjetske banke i europskih fondova. Crna Gora je s tim u vezi dobila ozbiljna upozorenja, objavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, prenose regionalni mediji.

“Imamo ozbiljan problem s Agencijom za plaćanja zbog nedostatka adekvatnog prostora i najozbiljnijeg upozorenja Svjetske banke i europskih fondova kako će nam stopirati sve IPARD projekte. Stoga su rekli da im je lakše povući ako mi to nećemo raditi. Žele osigurati kompletnu adaptaciju, rekonstrukciju i opremanje prostora, sve dok je u državnom vlasništvu, a potrebno je oko 1500 kvadrata. Ovo upozorenje moramo shvatiti vrlo ozbiljno, jer ako ne krenemo, bojim se da će 63 milijuna koje smo potpisali biti zaustavljeno”, rekao je Joković na sjednici Vlade.