Za mjere aktivne politike zapošljavanja izdvojeno 1,39 milijardi eura, za naknadu za nezaposlene 1,1 milijarda

U proteklih devet godina kroz mjere aktivne politike zapošljavanja dodijeljeno je ukupno 1,39 milijardi eura za više od 314 tisuća korisnika. Najviše sredstava utrošeno je na samozapošljavanje – 437,4 milijuna eura, slijedi stručno osposobljavanje (253,7 milijuna eura), dok je na potpore za zapošljavanje, koje koriste poslodavci prilikom novog zapošljavanja, izdvojeno 224,7 milijuna eura.

To je bio pregled prema izdvojenim iznosima, no pogledamo li koje su mjere bile najpopularnije prema broju korisnika, onda je poredak ponešto drugačiji: najviše je nezaposlenih koristilo mogućnost obrazovanja, slijede potpore za zapošljavanje, a na trećem mjestu po brojnosti su korisnici potpore za samozapošljavanje.

Najpopularnija mjera na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ-u) je mogućnost obrazovanja, koju su koristili nezaposleni, ali i zaposleni za stjecanje dodatnih vještina. U zadnjih devet godina tu je mogućnost iskoristilo čak 59.069 korisnika. Dok ih je u 2024. bilo više od 15 tisuća, na početku razdoblja provođenja ove mjere obrazovalo se tek nešto više od tri tisuće korisnika. Kroz sustav vaučera nastoji se povećati konkurentnost radne snage na modernom tržištu rada.

Kada govorimo o samozapošljavanju, mjeri koja je namijenjena nezaposlenim osobama za pokrivanje inicijalnih troškova poslovanja i rada poslovnog subjekta, najviše je tu mogućnost iskoristilo korisnika koji žive u Gradu Zagrebu (91,1 milijun eura), dok ih je upola manje bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji i Osječko-baranjskoj županiji (za samozapošljavanje izdvojeno 41,8 milijun eura).

Ipak, ove dvije županije su na drugom mjestu kada govorimo o iskorištavanju potpora za samozapošljavanje – koje je u devet godina iskoristilo gotovo 50.000 korisnika (49.260).

Na četvrtom mjestu po broju korisnika je mjera javnih radova. Kroz tu mjeru zaposleno je 37.365 nezaposlenih, a cilj je aktivirati one koji su najteže zapošljivi. Maksimalno zapošljavanje kroz ovu mjeru može trajati 12 mjeseci, a poslodavcu je pokriven troška od 50 do 100 posto iznosa minimalne plaće, ovisno o ciljanoj skupini. Korisnici ove mjere mogu biti samo neprofitne pravne osobe.

U razdoblju trajanja ove mjere najviše je ovu mogućnost zapošljavanja iskorištena u Osječko-baranjskoj županiji, pa Sisačko-moslavačkoj, pa Splitsko-dalmatinskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Mjere u 2026. godini

S rekordno niskim brojem nezaposlenih na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (82.955 osoba), tržište rada u Hrvatskoj i dalje se suočava s manjkom radne snage. Fokus Vlade i HZZ u ovogodišnjem planu mjera aktivne politike zapošljavanja jesu specifične intervencije, koje su usmjerene ranjivim skupinama, digitalna tranzicija i ublažavanje rasta troškova rada.

Za provedbu mjera u 2026. godini osigurano je 125,32 milijuna eura, što predstavlja smanjenje u odnosu na 162,7 milijuna eura koliko je za ove mjere utrošeno tijekom 2025. godine. Ovo smanjenje prati trend kontinuiranog pada broja korisnika novčanih naknada tijekom posljednjih osam godina, uz iznimku pandemijske 2020. godine.

Najznačajnija novost u 2026. godini odnosi se na potpore za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Prvi put poslodavci će moći koristiti sufinanciranje za radno mjesto na pola radnog vremena u trajanju do 24 mjeseca, uz pokrivanje do 75 posto troška plaće. Do sada je ova mjera bila ograničena isključivo na puno radno vrijeme, a ovim se zaokretom nastoji dodatno potaknuti integracija jedne od najranjivijih skupina na tržištu rada.

U 2026. potpore za samozapošljavanje iznose od sedam do 20 tisuća eura, dok će program “Biram Hrvatsku” i dalje nuditi do 27 tisuća eura za povratnike iz inozemstva ili 23,5 tisuća eura za poticanje doseljavanja u gospodarski slabije razvijena područja, s naglaskom na ruralna područja Slavonije, zaleđa dalmatinskih županija, Banovine, Korduna, Like, Gorskog kotara i otoka. Dodatni “vjetar u leđa” dobivaju i zelena, te digitalna radna mjesta kroz veće intenzitete potpora.

Od početka provedbe mjere ovu je mogućnost iskoristilo 1.515 korisnika, od čega se 1.433 odnose na povratak iz inozemstva.

Poseban naglasak stavljen je na prerađivačku industriju, koja će se u prvom kvartalu 2026. godine moći osloniti na kompenzacijske mjere. Zbog povećanja minimalne bruto plaće na 1.050 eura, država će poslodavcima pokrivati razliku između novog minimalca i prosjeka obračunatih bruto plaća za zadnja tri mjeseca u 2025.

Što se tiče novčane naknade za nezaposlenost, na koju pravo imaju osobe koje ne rade pod određenim uvjetima, izdvojeno je tijekom devet godina 1,1 milijarda eura. U pravilu udio korisnika novčane naknade u ukupnom broju nezaposlenih kreće se na razini jedne godine oko 20 posto.

Najviše je korisnika te naknade u Splitsko-dalmatinskoj županiji (3.515 korisnika), a slijedi ih grad Zagreb (3.249 korisnika. U 2024. za novčanu naknadu za nezaposlene izdvojeno je 122,3 milijuna eura. Najmanje je za tu mjeru izdvojeno u 2022. godini, jer je došlo do oporavka na tržištu rada i jačeg zapošljavanj, pa je broj korisnika ove naknade smanjen. Prosječni broj korisnika kroz godine se smanjuje – prošle godine ovu je naknadu koristilo manje od 20.000.