Tradicionalna blagdanska potrošačka košarica ove godine iznosi 626,74 eura, što je gotovo 16 posto više nego lani kada je za opremanje blagdanskog stola prema izračunu sindikata trebalo 540,58 eura, izvijestili su iz Nezavisnog sindikata Hrvatske (NHS). Odnosi se to na blagdansku košaricu u kojoj su nešto kvalitetnije namirnice, dok su za takozvanu srednju i siromašnu košaricu iznosi nešto manji.
Za takozvanu srednju košaricu ove godine treba izdvojiti 253,03 eura (prošle godine 218,28 eura), a za skromnu 140,53 eura (prošle je iznosila 121,93 eura).
U bogatijoj blagdanskoj košarici u izračun su ušli primjerice bakalar, janjetina, purica, u siromašnoj košarici kvalitetni su sastojci zamijenjeni smrznutom ribom ili srdelama i papalinama.
U ovom iznosu nisu uračunati troškovi nabavke božićnog drvca, prirodnog ili umjetnog, te poklona, već samo prehrambeni proizvodi.
Izabela-Delfa Mišić, ekonomska savjetnica Nezavisnih sindikata Hrvatske, izrazila je zabrinutost najavama trgovaca da se iduće godine očekuje daljnje poskupljenje od pet posto , te se zapitala imaju li opravdane argumente za to.
Trgovina je neproduktivna, ali je profitabilna, istaknula je, te dodala kao nije istina da su radnici krivi za poskupljenja.
“Naša inflacija problem je strukturne slabosti naše ekonomije, jer mi naše sirovine izvozimo jeftino, da bi ih kasnije uvozili kroz nekoliko puta skuplje proizvode. Svjedoci smo”, dodala je Izabela-Delfa Mišić, “da profitabilnost hrvatskih kompanija raste, pa se sindikati zalažu da plaće rastu u bruto iznosu, a ne kroz neoporezive primitke. Kada se pogleda struktura cijena, vidi se da su ove godine osobito rasle cijene raznih pekarskih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, te voća i povrća.”
Podsjetimo, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u studenome 2025. iznosila 3,8 posto na godišnjoj razini, dok su cijene u odnosu na listopad porasle za dodatnih 0,6 posto. Iako se ukupna stopa inflacije čini nižom nego prethodnih godina, struktura poskupljenja pokazuje da su najviše rasle upravo one kategorije koje čine temelj svakodnevne potrošnje.
Pročitajte još:
Najizraženiji godišnji rast cijena zabilježen je u skupini stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, i to 8,8 posto, što u zimskim mjesecima dodatno opterećuje kućne budžete. Slijede restorani i hoteli s rastom od 7,3 posto, komunikacije s 5,1 posto, alkoholna pića i duhan s 5,0 posto, zdravlje s 4,7 posto te hrana i bezalkoholna pića, koje su poskupjele za 4,0 posto.
Na razini glavnih komponenti, cijene energije porasle su za 5,2 posto, dok su hrana, piće i duhan skuplji za 4,1 posto.
