Vrućine smanjuju svjetski BDP za jedan posto, Hrvatska među najugroženijima

Ekstremne vrućine smanjuju kako svjetski tako i BDP država Europske unije za jedan posto, pokazala je velika analiza koju je napravio Moody’s Analytics.

Rastuće temperature već utječu na europsko gospodarstvo, a analitičari upozoravaju da će se gubici BDP-a i produktivnosti rada pogoršati u nadolazećim desetljećima.

Prošla godina bila je najtoplija ikad zabilježena, kako u Europi tako i globalno, prema mjerenjima provedenim od 1850., a posljednjih deset godina također predstavlja najtoplije desetljeće do sada.

Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, s temperaturama koje rastu dvostruko brže od globalnog prosjeka od 1980-ih, prema izvješću o stanju klime.

Analiza četiri ekstremno vruće godine, 2003., 2010., 2015. i 2018., pokazala je da su tadašnji toplinski valovi prouzročili ekonomsku štetu od 0,3 do 0,5 posto ukupnog BDP-a Europske unije.

To je 1,5 do 2,5 puta više od prosječnih godišnjih gubitaka u razdoblju od 1981. do 2010., kada su iznosili oko 0,2 posto.

Moody’s je u sklopu analize napravio i projekciju za narednih trideset godina, a među državama na koje će ekstremne temperature najviše utjecati je i Hrvatska. Procijenjeni gubici tako bi trebali iznositi više od 2,5 posto BDP-a naše zemlje, kao i onog Cipra, Portugala, Malte, Španjolske i Rumunjske.

U slučaju da se ne poduzmu novi koraci za prijelaz s fosilnih goriva na čistu energiju, globalna temperatura rasti će za oko dva stupnja u usporedbi s predindustrijskim razdobljem. U tom slučaju, do 2050. godine trošak toplinskih valova povećat će se s trenutnih jedan na oko tri posto svjetskog BDP-a.

Ovi utjecaji, istaknuli su iz Moody’sa, prvenstveno utječu na turizam, poslovanje, zdravlje i produktivnost.