Vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2024. veća za 8,6 posto: Na početku ove godine oštećeno voće

Vrijednost realnog dohotka u poljoprivredi iznosit će 1,98 milijardi eura u 2024. godini, prema drugoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS). To je rast od 14,7 posto na godišnjoj razini.

Istodobno, vrijednost poljoprivredne proizvodnje bit će veća za 8,6 posto i iznosit će 3,08 milijardi eura. Bruto dodana vrijednost procjenjuje se na 1,77 milijardi eura, za 26,8 posto više.

Naknada zaposlenicima iznosit će 226,3 milijuna eura, što je za 10,3 posto više u odnosi na 2023. godinu.

Statističari navode da je uloženi rad u poljoprivredi lani porastao za jedan posto na godišnjoj razini. Indeks realnog dohotka po jedinici godišnjeg rada procjenjuje se na 10.697 eura, što je za 16,4 posto više.

S obzirom na to da je ova godina tek počela, još nije poznato kolika će biti vrijednost poljoprivredne proizvodnje u 2025., ali sam početak nije bio dobar. Naime, voćari se već žale jer je zbog toplijeg vremena voće cvjetalo, ali su prošlotjedna hladnoća i mraz uzrokovali znatnije štete.

“Kontinentalni dio Hrvatske bio je zahvaćen prodorom hladnog zraka sa sjevera, s noćnim i ranojutarnjim temperaturama i do minus osam stupnjeva. Riječ je o advekcijskom mrazu koji šteti biljkama u cvatu”, rekao je predsjednik Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Branimir Markota.

Dodao je da razina oštećenja ovisi o tome u kojoj fazi razvoja je biljka bila zahvaćena hladnoćom i da kod koštičavog voća – trešanja, višanja, šljiva i ostalog – te ranih sorti u punom cvatu, može doći do znatnog gubitka uroda. Otkrio je da je trenutačno najveća šteta nastala upravo na tim vrstama voća u Virovitičkoj-podravskoj županiji i Baranji.

Istaknuo je da su to voćnjaci u kojima nisu primijenjeni antifrost sustavi, ‘lovci mrazova’ ili kakva druga zaštita, prenosi Hina. Antifrost sustav funkcionira tako da se tijekom radijacijskog mraza nasad kontinuirano prska vodom iznad krošnje, koja se pretvara u led.

“Proces zamrzavanja oslobađa latentnu toplinu koja stvara mikroklimu i zagrijava zrak u blizini drveća, a smrzavanjem jednog grama vode oslobađa se 80 kalorija energije. Na lišću se formira tanak sloj leda koji se neprestano stvara i topi tako da se voda unutar biljnih stanica neće smrznuti, a zrak koji okružuje biljku neće pasti znatno ispod točke smrzavanja”, piše Agroklub.com.

Lovci na mrazove su pak strojevi koji posebnim tehnologijama griju zrak i tako štite voće tijekom hladnoće i mraza.

“Jabuke i kruške prošli tjedan uglavnom nisu bile u stadiju razvoja cvijeta pa su prošle bez znatnijih oštećenja od niskih temperatura, a veće štete nema ni u vinogradima. Sljedeći tjedan će vegetacija bujati zbog topline, ali će zato biti veća opasnost da će voće stradati od mrazova koji još nisu prošli”, kazao je Markota.

Markota je ranije za Financije.hr rekao i kako se u Hrvatskoj proizvodi sve manje voća i da domaća proizvodnja pokriva samo oko polovice potreba građana.

“U svim granama poljoprivrede postalo je sve teže. Mladi ljudi odlaze u gradove i ne obrađuju zemlju jer traže sigurniji posao. Ovo je težak posao jer ljudi rade na suncu, kiši, tuči i sve utječe na proizvodnju”, kazao nam je tada.