Zbog centralnog grijanja u Veliko Britaniji dolazi do velikih emisija stakleničkih plinova, a kako bi se taj efekt smanjio, tvrtka Scottish Gas Networks (SNG) predstavila je inovativnu ideju. Ova tvrtka distribuira plin i upravlja plinskom mrežom u Škotskoj, južnoj Engleskoj i području Londona, a njihova ideja je zamjena prirodnog plina vodikom proizvedenim korištenjem obnovljivih izvora energije. To je jedna od mnogih ideja i projekata koje europske zemlje, od kojih je jedna i Hrvatska, uvode kako bi se vodik počeo više koristiti, odnosno kako bi se smanjilo korištenje štetnih energenata.
U 2020. godini SNG je pokrenuo pilot projekt H100 Fife u Buckhavenu i Denbighu na istočnoj obali Fifea, općinskog područja u Škotskoj. Cilj projekta bio je ispitati može li se vodik koristiti kao zamjena za prirodni plin za grijanje i kuhanje u kućanstvima. Nakon izgradnje prve svjetske vodikove mreže duge 8,4 kilometra, SNG je izgradio i postrojenje za proizvodnju vodika iz vode putem elektrolize, a postavljena su i postrojenja za skladištenje vodika.
Oko 300 kućanstava u Buckhavenu i Denbighu potpisalo je ugovor u kojem su pristali prijeći s prirodnog plina na vodik. Koristit će bojlere i štednjake na vodik, a način grijanja i kuhanja bit će vrlo sličan onome na koji su navikli. Kako bi građane upoznali s radom novih uređaja, SNG je izgradio tri pokazne kućice. Oni koji su se prijavili za projekt, kao i oni koji žive u blizini, mogu obići domove i vidjeti hidrogenske bojlere te štednjake koji će biti instalirani u njihovim domovima ove godine.
SGN je započeo suradnju s fakultetom u Fifeu kako bi u nadolazećim mjesecima pokrenuo prvi centar za obuku o vodiku u Velikoj Britaniji. Inženjeri iz ovog područja naučit će instalirati nove vodikove uređaje i spajati domove na vodikovu mrežu. Plan je da pilot faza projekta traje do 2027. godine.
No, iako je zeleni vidik dobra opcija, čini se da nema dovoljno realizacije i razvoja projekata. Naime, Europska unija planira povećati godišnji uvoz i proizvodnju zelenog vodika na po 10 milijuna tona najkasnije do 2030. godine. Nadalje, osim činjenice da je potrošnja vodika u Europi niska i čini samo dva posto energetskog miksa, izvješće Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER) za 2024. pokazuje da je 99,7 posto potrošenog vodika proizvedeno iz fosilnih goriva. Samo 22.000 tona proizvedeno je elektrolizom na struju iz obnovljivih izvora energije.
Također postoji zabrinutost oko cijene i učinkovitosti korištenja vodika za grijanje kućanstava. Teško ga je skladištiti i transportirati, a sigurna distribucija zahtijeva velika infrastrukturna ulaganja i stalni nadzor, piše Balkan Green Energy News. Istraživanja sugeriraju da je vodik skuplji i manje učinkovit od drugih tehnologija poput dizalica topline.
S druge strane, u Hrvatskoj se tvrtka Active Solera već godinama bavi razvijanjem inovativnih tehnologija za proizvodnju vodika. Odlučili su na Cresu pokrenuti proizvodnju vodika iz komunalnog otpada.
“Ovo je prilika za Hrvatsku da postane prva država u Europi koja bi svoj otpad pretvarala u čisti energent. Tražili smo sredinu koja proaktivno razmišljala o energetskoj tranziciji, a isto tako smo htjeli pokazati ovakav sustav na izoliranom području kao što je to otok. Znamo da u Hrvatskoj ne smiju postojati odlagališta otpada na otocima pa stoga otočkoj populaciji zbrinjavanje otpada predstavlja veći trošak nego što je to slučaj na obali. Zato smo krenuli baš s takvim lokalitetom. Tamo smo naišli na sinergiju s lokalnim partnerima”, rekla je za Financije.hr direktorica tvrtke, Ivana Jukić, u travnju prošle godine.
“Ideja je da iskoristimo ukupnu količinu nereciklabilnog otpada koji se generira na arhipelagu Cres-Lošinj i da se iz toga proizvede između 800 i 900 tona vodika godišnje. Kada razmišljamo o korištenju tog vodika kao energenta niskougljičnog za proizvodnju čiste energije onda to predstavlja petinu ukupne potrošnje arhipelaga. Ono što je interesantno kod takve proizvodnje energije je da iz vodika energiju možemo proizvesti u bilo koje doba dana, čak i noću kada ne možemo koristiti solarnu energiju ili druge obnovljive izvore energije. Zato pridonosimo stabilizaciji elektro-energetske mreže na samom otoku uz činjenicu da rješavamo i drugi problem kao što je zbrinjavanje otpada kako bismo ponudili čišći i sigurniji okoliš. Vodik će se koristiti za električnu energiju”, dodala je.
No, njen pothvat nije jedini. U sklopu projekta Dolina vodika “Sjeverni Jadran” razvija se 17 projekata na području partnerskih zemalja – Hrvatske, Slovenije i Italije, a mnogi partneri već imaju zrele projekte i očekuje se da će do 2026. godine biti proizvedene prve tone zelenog vodika.
S hrvatske strane u projektu sudjeluje šest tvrtki: Indeloop (dio DOK-ING grupe), Maritime Center of Excellence, Dilj (dio NEXE grupe), Gitone Kvarner, ACI i Active Solera. EU je izdvojila 25 milijuna eura bespovratnih sredstava za njegovo sufinanciranje od čega će hrvatski partneri dobiti 7,4 milijuna.
Pročitajte još:
Osim toga, hrvatska tvrtka Rasco je u svibnju 2024. premijerno predstavila prvo hrvatsko komercijalno vozilo na vodik, cestovnu čistilicu Lynx H2 5000.
“Na čistilici LYNX H2 5000 s pogonom na vodik počeli smo raditi prije tri godine i na projektu je radio tim od dvadesetak ljudi. Klimatske promjene su utjecale i na promjene u našem portfelju proizvoda te smo prije sedam godina zaokrenuli strategiju prema zelenom i održivom. U tom smo periodu investirali više od 13 milijuna eura u proizvodnju, procese i portfelj proizvoda. U rujnu 2021. predstavili smo električnu čistilicu LYNX Charge 2000 koja je po kapacitetu manja od novopredstavljene petokubične s pogonom na vodik i predstavlja novi iskorak u tehnologijama. Kruna je to 35-godišnjeg rada tvrtke”, istaknuo je predsjednik uprave Rasca Ivan Franičević.
