Vodeće banke EU se protive digitalnom euru i žele rješenje iz privatnog sektora

Plan Europske središnje banke (ESB) za lansiranje digitalnog eura do 2029. godine nailazi na snažan otpor europske bankovne industrije, a nije izvjesno ni kako će proći izvješće u Europskom parlamentu oko tog pitanja.

Naime, 14 velikih europskih banaka, koje uključuju Deutsche Bank, BNP Paribas ili ING, upozorile su da bi digitalni euro mogao potkopati platne sustave u privatnom sektoru. Banke su se udružile kako bi stvorile suparnika američkim konkurentima kao što su Mastercard, Visa i PayPal.

Prošle su godine europske banke pokrenule platnu uslugu Wero.

“Sadašnji dizajn digitalnog eura uglavnom ima istu uporabu kao i rješenja iz privatnog sektora i ne nudi nikakvu jasnu dodanu vrijednost potrošačima”, stajalište je banaka.

Konzervativni europarlamentarac iz Španjolske Fernando Navarrete, koji pripada skupini Europske pučke stranke, dobio je zadaću od parlamenta da pripremi izvješće o digitalnom euru. On također zagovara suženu verziju tog projekta.

ESB je započeo s razmatranjem digitalnog novca 2020. godine, a prošlog je tjedna Vijeće ESB-a službeno odlučilo provesti ključne korake kako bi prvi digitalni euri bili u funkciji tijekom 2029. godine s pilot varijantom predviđenom za 2027.

No, projekt može ići dalje jedino uz zeleno svjetlo zemalja članica i Europskog parlamenta.

Od 2020. do 2024. korištenje gotovine u trgovinama u eurozoni je palo sa 72 na 52 posto, a američki pružatelji kartičnih usluga su dominantni na tržištu. Brzi razvoj američkih stabilnih kriptovaluta vezanih uz dolar mnogi vide kao prijetnju ulozi eura.

Ministri financija eurozone su proteklog mjeseca podržali plan digitalnog eura i pozvali Europski parlament na usvajanje potrebnog zakonskog okvira.

Navarrete pak u izvješću navodi da bi se digitalni euro trebao koristiti umjesto kovanica i novčanica jedino za plaćanja bez internetske, odnosno mobilne, veze, a ne kao digitalni način plaćanja u realnom vremenu za druge transakcije, uključivo one online, kako to predviđa ESB.

Po njegovoj ocjeni, funkcionalnosti online plaćanja za digitalni euro bi bile prepreka da se platna rješenja iz privatnog sektora koriste diljem EU-a. Drugim riječima, on smatra da bi se online varijanta digitalnog eura trebala pokrenuti jedino ako ne uspije pokušaj europskog privatnog sektora da konkurira američkim platnim tvrtkama.

Navarrete je za Financial Times rekao da je europski bankovni sektor sada nikad bliže stvaranju konkurentnog platnog sustava te je ustvrdio da bi odgovaran pristup bio omogućiti okvir da se taj cilj ostvari uz spremnost na djelovanje ako stvari ne uspiju.

U studiji koju su zatražile europske banke PwC je procijenio da bi pokretanje digitalnog eura koštalo privatni sektor do 30 milijardi eura.

ESB smatra da ta procjena nije dobra spuštajući procjenu na nešto manje od šest milijardi eura.

Jedan od viših dužnosnika ESB-a je rekao da čak i stvaranje uspješnog privatnog konkurenta Visi ili Mastercardu ne bi bilo konačno rješenje jer se svaka tvrtka može prodati.

“Visa Europe je bila europska, pa je na kraju prodana”, kazao je taj bankar.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u razgovoru za magazin Diplomacy&Commerce krajem prošlog mjeseca, koji je objavljen i na službenim stranicama HNB-a, kazao je kako se očekuje da bi Europski parlament mogao donijeti zakon o uvođenju digitalnog eura do kraja ove godine, što bi omogućilo njegovo uvođenje najranije 2028. godine.