Vladinim subvencijama na energente trebale su biti obuhvaćene i velike tvrtke

Vlada je u srijedu usvojila osmi paket potpore za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva, ukupne vrijednosti 296,2 milijuna eura.

Njime je cijena energenata, kako je pojasnio premijer Andrej Plenković, ostala na istoj razini kao i do sada. Mjere, koje se odnose na cijene energije, vrijedne su 140 milijuna eura i na snazi su do 30. rujna 2025. godine.

“Struja za kućanstva ostaje ista kakva je i sada, za mikro, mala i srednji poduzeća kao i obrtnike, cijene ostaju iste. Struja ostaje ista i za vrtiće, škole, bolnice i sve javne ustanove. Cijena plina također ostaje ista. Toplinska energija, koju koristi 159.000 kupaca – ostaje ista. Vlada će naravno tržišne razlike odnosno troškove koje dobavljači imaju, subvencionirati”, rekao je premijer.

Novi paket mjera komentirao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

“Pozdravljamo sve oblike potpora kojima je Vlada do sada utjecala na smanjenje troškova za energiju te izražavamo nadu da će se ti programi nastaviti i ubuduće s obzirom na utjecaj cijena energenata na konkurentnost gospodarstva”, istaknuo je Burilović i dodao da rast cijene prirodnog plina na burzama proteklih mjeseci potvrđuje potrebu takvih mjera za malo i srednje poduzetništvo, kućanstva i socijalne ustanove.

Vjeruju, naime, da će to pridonijeti amortizaciji očekivanog rasta cijena.

Daljnje smanjenje subvencija na plin i struju svakako bi ubrzalo vraćanje ekonomije na tržišne postavke, što je i bilo očekivano u trenutku donošenja prošlog paketa mjera kada je Vlada iskoristila tada nisku inflaciju za prvi korak postupnog smanjenja subvencija.

Ipak, situacija u kojoj se danas nalaze Europa i Hrvatska bitno je ozbiljnija nego prije šest mjeseci s obzirom na neizvjesnosti oko carina koje je najavio američki predsjednik Trump i oko daljnjeg razvoja događanja u Ukrajini.

“To je kontekst u kojem je jasna potreba za nastavkom subvencija. Sigurnost koju taj potez stvara za građane i gospodarstvenike, u ovome trenutku, važan je poticaj ekonomiji, zbog čega HGK ove odluke podržava”, smatra predsjednik HGK.

O paketu mjera i spomentuim subvencijama razgovarali smo i s energetičarom Igorom Grozdanićem koji se dugi niz godina bavi energetskom ekonomijom te cijenama energenata i energije na hrvatskim i svjetskim energetskim tržištima.

“Osobno meni je najveći problem što je ovo već osmi paket mjera, tj. subvencija cijena energenata. Ono što dosta dugo predlažem je početi razlikovati cijene za građane i za socijalno ugrožene građane kojih ima kako u Hrvatskoj tako i u drugim državama Europske unije. Drugim riječima, trebamo realno bolje definirati i valorizirati energetsko siromaštvo na način da socijalno ugroženi građani trebaju plaćati subvencionirane cijene ili dobiti vaučere, dok ostali trebaju plaćati realne i tržišne cijene energenata. Nažalost dok se to ne dogodi nećemo imati pravilnu sliku energetskih tržišta u Hrvatskoj i, što je još važnije, tržišta se neće normalno razvijati”, smatra Grozdanić.

Po njegovom mišljenju, tom odlukom su na neki način trebale biti obuhvaćene i velike tvrtke.

“Trebale su biti obuhvaćene i velike tvrtke jer one ovako plaćaju danak nekonkurentnosti prema ostalom dijelu Europe i država koje nas okružuju. U zapadnoeuropskim državama i SAD-u poznato je da je cijena ulaznih energenata i energije jeftinija za poduzetnike i gospodarstvo nego za građane jer se time potiče razvoj, produktivnost, inovativnost, a i veća su ulaganja u tim državama prema OECD-u.

Tako, primjerice, kutinska Petrokemija jako teško može poslovati s cijenom plina iznad 38 eura po megavat satu. Ali ne samo ona nego i ostale EU tvornice u toj industriji, ne mogu konkurirati ruskom mineralnom gnojivu i njihovim cijenama plina, a u posljednje vrijeme niti egipatskom i alžirskom gnojivu i njihovoj industriji, gdje su cijene ulaznog plina ispod 10 Eur/MWh. Nažalost, u posljednje vrijeme baš s tih tržišta dolazi dosta količina mineralnih gnojiva i tržište EU je preplavljeno tom vrstom robe iz tih zemalja. To je samo jedan od primjera plus kemijska industrija, prehrambeno tehnološka, metaloprerađivačke, a posebno izdvajam tvornice cementa i tvornice stakla. Njih svakako treba poslušati, poduprijeti ih i osmisliti modalitete i mehanizme konkretne pomoći. Podvlačim posljednje, konkretno im pomoći”, napomenuo je.

Na kraju krajeva, naglašava Grozdanić, ako ne subvencioniramo cijelo gospodarstvo podjednako imat ćemo problem prebacivanja troška energije na ukupnu cijenu proizvoda i onda ćemo za posljedicu imati višu inflaciju i manjak konkurentnosti.

Što se tiče ostalih Vladinih mjera, podržava pomoć umirovljenicima ako su socijalno ugrožene osobe, ali smatra kako je na državi je da napravi kvalitetniji i konkretniji program za suzbijanje energetskog siromaštva.

“Ne slažem se konkretno sa subvencijom dizel goriva za javni transport od 0,16 eura po litri dizela. Držim da to nisu dobre potpore za javni prijevoz koje su ukupno vrijedne deset milijuna eura pri čemu se subvencionira 0,16 eura po litri dizela za prijevoznike. Ideja je zaštititi putnike od mogućeg rasta cijena karata i omogućiti održavanje linija koje su manje isplative, ali nužne za život lokalnih zajednica. Smatram da se takve aktivnosti trebaju kvalitetnije provoditi kroz Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Republike Hrvatske uz potporu Ministarstva gospodarstva i korištenja svih mehanizama i potpora, EU fondova (dok je to još moguće, moramo imati i to na umu)”.

Za kraj se osvrnuo i na komentar Luke Burilovića.

“Predsjednik HGK je poslao korektno priopćenje, ali se ne slažem u ovom dijelu da će to uspjeti amortizirati povećanje ukupne cijene finalnog proizvoda (posebno ne velike industrije). Važno je naglasiti da se slažem da treba pažljivo promatrati i očuvati poslovanje tvrtki u distribuciji plina koji bi se mogli naći u problemima, tu je predsjednik HGK u pravu”.