Vlada u Sabor poslala prijedlog zakona o razvoju nuklearne energije

Vlada je sa sjednice u utorak u Sabor poslala prijedlog zakona o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, koji uz ostalo otvara prostor za moguću gradnju nuklearne elektrane u Hrvatskoj.

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar pojasnio je da se tim prijedlogom po prvi puta na sustavan način uređuje pravni okvir za razvoj nuklearne energije.

Naglasio je da se o ovom pitanju raspravlja u trenutku kada potrošnja električne energije raste, a klimatski ciljevi postaju sve zahtjevniji.

Hina prenosi i njegovu izjavu prema kojoj nuklearna energija postaje stabilan, niskougljičan i dugoročno isplativ izvor energije.

Govoreći o tome zašto je zakon potreban, istaknuo je da se Hrvatska nalazi pred trostrukim izazovom budući da država mora osigurati konkurentnost gospodarstva, energetsku sigurnost i postići klimatsku neutralnost.

“Cilj je da do 2040. godine nuklearna energija sudjeluje s najmanje 30 posto u ukupnom energetskom miksu”, rekao je Šušnjar, naglasivši da zakon predstavlja korake za odgovorno planiranje i stvaranje znanstvene, regulatorne i tehničke osnove za donošenje budućih odluka.

Udio opskrbe u proizvodnji iz nuklearnih izvora povećao bi se sa sadašnjih 16 na spomenutih 30 posto prvenstveno uz pomoć malih modularnih reaktora.

Zakonom se uz ostalo utvrđuje da će ministar nadležan za energetiku donijeti program aktivnosti za izradu plana za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe u roku od šest mjeseci od donošenja zakona.

Vlada će pak donijeti plan za razvoj nuklearne energije u civilne svrhe u roku od 12 mjeseci od dana donošenja programa.

Šušnjar je kazao i da će lokacije za nuklearne elektrane biti određene drugim zakonom.

Nuklearne elektrane nove generacije imaju povećanu pogonsku fleksibilnost sa stajališta proizvodnje električne energije i u stanju su koegzistirati s proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora.

Mogu proizvoditi procesnu toplinu i toplinu za grijanje pa su time u stanju podržati provođenje dekarbonizacije u industriji i toplinarstvu. Kao vrsta dodatne pogonske fleksibilnosti nuklearke su u stanju proizvoditi i vodik u većim količinama.

Podsjetimo, Hrvatska je bila jedna od članica Europske unije koje su 2024. godine potpisale deklaraciju o stvaranju prostora za iskorištavanje potencijala nuklearne energije. Osim nje, potpisnice su bile i Belgija, Italija, Bugarska, Češka, Finska, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Poljska i Švedska.