Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (ZOO) koji donosi značajne novosti u zaštiti potrošača, poticanju kružnog gospodarstva te prilagodbi pravnog okvira digitalnom dobu i umjetnoj inteligenciji.
Riječ je o transponiranju dviju europskih direktiva, one o odgovornosti za neispravne proizvode te direktive o pravu na popravak, zbog toga se mijenja Zakona o obveznim odnosima.
Proširuje se materijalni opseg odgovornosti za neispravne proizvode i na softver, te primjerice sustave ili aplikaciie umjetne inteligencije. Dodatno se propisuju i kriteriji na temelju kojih se utvrđuje je li proizvod neispravan.
“Uvodi se i novi zastarni rok od 25 godina od stavljanja proizvoda na tržište, ako oštećenik nije mogao pokrenuti postupak u roku od 10 godina od nastanka tjelesne ozlijede”, istaknuo je ministar pravosuđa Damir Habijan, dodavši da se produljuje rok odgovornosti za materijalne nedostatke.
Prema prijedlogu, ako se potrošač odluči za popravak stvari umjesto njezine zamjene, rok odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke produljuje se jednokratno za dvanaest mjeseci, dok se kod trgovačkih ugovora produljene iznosi šest mjeseci.
Prodavatelji će imati obvezu obavijestiti kupca o pravu izbora između popravka i zamjene, kao i o navedenom produljenju roka. Kako bi se kupcima olakšalo razdoblje dok je uređaj na servisu, prodavatelji će moći posuditi zamjenski proizvod (uključujući i obnovljenu robu), koji mora biti besplatan. Na izričit zahtjev kupca, prodavatelj će moći ispuniti obvezu zamjene predajom obnovljene stvari.
U digitalnom dobu softver više nije samo dodatak, već se izrijekom svrstava u kategoriju proizvoda, što znači da će proizvođači softvera i sustava umjetne inteligencije (AI) odgovarati za štetu koju njihovi sustavi uzrokuju.
Odgovornost se proširuje i na situacije u kojima proizvođači zadržavaju kontrolu nad proizvodom putem ažuriranja softvera ili digitalnih usluga. Značajno se širi i krug odgovornih subjekata. Za štetu će, uz proizvođače, pod određenim uvjetima moći odgovarati i uvoznici, ovlašteni predstavnici, pružatelji usluga provođenja narudžbi te u nekim slučajevima i online platforme.
Zakon prati trendove digitalne transformacije pa se tako uvodi mogućnost izdavanja punomoći u digitalnom obliku.
Što se tiče stečaja potrošača i izmjena i dopuna Zakona o stečaju potrošača, rješavanje predmeta povjerava se Trgovačkim sudovima, umjesto kao što je to dosad bilo u nadležnosti Općinskih sudova,.
“Ako pogledamo period od 2020. do 2025. imamo znatno veći priljev na općinske sudove, dok je smanjen priljev na trgovačke sudove. Očekujemo da ćemo ovime rasteretiti općinske sudove, koji će se moći baviti sada predmetima iz njihova djelokruga”, zaključio je ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
U uvodnom govoru na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se i na podatke Državnog zavoda za statistiku prema kojima je inflacija je u ožujku na godišnjoj razini iznosila 4,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok Eurostat inflaciju u Hrvatskoj u ožujku na godišnjoj razini procjenjuje na 4,7 posto, što je najveća stopa u eurozoni.
Plenković je istaknuo da je inflacija porasla u 17 država eurozone, praktički na razini cijele Europske unije te da najveći inflacijski pritisci dolaze iz segmenta energenata, čije su cijene porasle za više od 11 posto, što je pojasnio je posljedica sukoba na Bliskom istoku.
“Bilježimo i određene ohrabrujuće trendove, poput pada cijena industrijskih proizvoda te umjerenijeg rasta cijena hrane od 0,39 posto, koji je niži od ukupne stope inflacije od 4,8 posto, dodao je premijer Plenković. Pozvao je gospodarske subjekte da zbog posljedica vala energetske krize ne podižu cijene, čime teret krize prebacuju na krajnje potrošače.
Pročitajte još:
“Apeliramo na sve da ne eskaliraju s rastom cijena, s obzirom na ovu krizu, jer vlada poduzima mjere koje to nastoje ograničiti”, rekao je.
Komentirajući jučer objavljene podatke o prihodima od stranih turista u 2025. godini od 15 milijardi i 298 milijuna eura, što predstavlja rast od dva posto u odnosu na 2024. godinu, odnosno prihodovano je 292,5 milijuna eura više, Plenković je apelirao da se s obzirom na promijenjene okolnosti, ratna zbivanja i nesigurnost, vodi “vrlo razumna cjenovna politika”, što je prema njegovim riječima “jedino pravo jamstvo uspjeha turističke sezone u 2026. godini”.
