Vlada RH je na redovnoj sjednici usvojila Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, odnosno rebalans Državnog proračuna.
Cilj rebalansa proračuna je, kako je u uvodu sjednice Vlade RH rekao premijer Andrej Plenković, zadržati financijsku stabilnost i odgovorno upravljanje javnim financijama, te osigurati proračunsku stabilnost te nastaviti ulaganja u kvalitetniji život i gospodarstvo Hrvatske.
„Novi plan predviđa ukupne prihode od 33 milijarde eura što je povećanje od tridesetak milijuna eura u odnosu na prvotni plan. Rashodi, s druge strane, idu na 36,8 milijardi eura što je smanjenje za 223 milijuna eura. Rebalansom se osigurava više od milijardu eura dodatnih sredstava za građane, za mirovine, za plaće zaposlenih u javnim i državnim službama, socijalne i rodiljne naknade, dakle u praksi provodimo društveno načelo solidarnosti. Osigurana su i sredstva za ulaganja u poljoprivredu i u željeznički sektor, kao i u IX. paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnost gospodarstva“, rekao je premijer Plenković.
Prihodi prije rebalansa bili su planirani na 33 milijarde eura a nakon rebalansa situacija ostaje skoro ista, odnosno, kako je pojasnio ministar financija RH, Marko Primorac, prihodi će se povećati za oko 30 milijuna eura.
„Rashodi se smanjuju s 37 na 36,8 milijardi eura odnosno ukupan manjak na razini Državnoga proračuna smanjuje se s četiri milijarde eura na 3,8 milijardi eura. Kad je riječ o izvanproračunskim korisnicima, prije rebalansa u planu je bio ukupan konsolidiran njihov agregatni manjak u iznosu od 161 milijun eura a nakon rebalansa planiran je višak od 94 milijuna eura. Plan ukupnih prihoda povećava se za tako za oko 30 milijuna eura dok se plan ukupnih rashoda smanjuje za 223 milijuna eura“, rekao je ministar Primorac.
Rashodi iz izvora koji utječu na deficit također se smanjuju i to za 454 milijuna eura a rashodi iz EU i ostalih izvora povećavaju se za 231 milijun eura, dodao je ministar financija.
„Ovo je, u skladu s našim najavama, prebacivanje svih onih projekata koji su mogli biti financirani iz EU izvora, na EU fondove, a bili su inicijalno planirani u državnom proračunu. Dakle, planirano je sada njihovo financiranje EU sredstvima pa se u tom kontekstu povećavaju rashodi za iz EU sredstava a smanjuju se rashodi na razini državnog proračuna“, pojasnio je ministar Primorac.
Izvanproračunski korisnici imaju sada umjesto planiranog manjka od 161 milijun eura višak od 94 milijuna eura te je ukupan rezultat izvanproračunskih korisnika bolji je za 255 milijuna eura.
„Pri izradi rebalansa, vodili smo se kriterijima iz Maastrichta odnosno da se deficit opće države zadržava ispod tri posto, a mis smo sada na razini od 2,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Naravno, cilj je bio i uskladiti proračun i sve stavke s onim odlukama koje smo donosili nakon donošenja samog proračuna odnosno nakon pojedinih preraspodjela koje smo obavljali tijekom godine“, rekao je ministar financija RH.
Napravljene su i preraspodjele unutar ministarstava kao i izvanproračunskih korisnika.
Ključna obilježja rebalansa su povećanje različitih naknada i općenito jačanje standarda građana s naglaskom na umirovljenike a ukupan iznos za njih je milijardu eura. Za IX. paket mjera je planirano 55 milijuna eura.
„Uz smanjivanje ukupnog deficita važna je i konsolidirana lokalna razina države te je sada planirani manjak na ovoj razini, dakle na razini lokalnih samouprava od 333 milijuna eura ili 0,4 posto BDP-a. Opći proračun bilježi manjak od četiri milijarde eura odnosno kada se usklade sve one stavke koje je potrebno uskladiti kako bi se prešlo na ESA (European System of Accounts) metodologiju, manjak je na razini konsolidirane opće države 2,68 milijardi eura odnosno 2,9 posto BDP-a“, rekao je ministar Primorac.
Pročitajte još:
Uz ovaj BDP i rast gospodarstva od 3,3 posto očekuje se daljnje smanjenje deficita s 57,6 posto koliko je iznosio u 2024. godini na 56,9 posto BDP-a u 2025. godini, rekao je ministar Primorac.
