Od početka godine do 13. siječnja, u ukupno sedam radnih dana banaka, besplatni račun u bankama zatražilo je 27.500 građana, izvijestio je u uvodnom dijelu sjednice Vlade premijer Andrej Plenković, te pozvao građane koji to žele, da iskoriste mogućnost otvaranja besplatnog računa.
Podsjetimo, potrošači mogu primati plaće, mirovine i druga redovita primanja bez dodatnih troškova, ali samo ako zatraže otvaranje takvog računa osobno u bankama. Plenković je istaknuo i da se, u cilju ujednačene primjene zakona, Ministarstvo financija obratilo Hrvatskoj udruzi banaka (HUB) kako bi banke podsjetili na obvezu jasnog, točnog, i nediskriminirajućeg informiranja građana, osobito starijih i pripadnika ranjivih skupina.
Premijer Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice Vlade osvrnuo se i na izdvajanja za obranu.
“Mi smo sa zadnjim preraspodjelama na kraju 2025. osigurali da su ukupna izdvajanja za obranu prešla 2 posto BDP-a čime ispunjavamo naše međunarodno preuzete obveze članstva u NATO-u”, istaknuo je Plenković.
Plan je Vlade da do 2035. godine ulaganja u obranu dosegnu 3,5 posto BDP-a, a s obranom povezane aktivnosti dodatnih 1,5 posto.
Rušenje i razgradnja Vjesnikovog nebodera dobila je tvrtka Eurco d.d iz Vinkovaca koja posjeduje sve reference. Ukupni troškovi, zajedno sa PDV-om iznose nešto više od 5,3 milijuna eura, a posao bi trebao biti završen u travnju, dok bi se promet Slavonskom avenijom trebao normalizirati i nešto ranije, poručio je premijer.
Posebno se osvrnuo na izdvajanja za socijalne naknade te pomoći najranjivijim skupinama u društvu. Naime, Vlada je na sjednici donijela četiri odluke koje su usmjerene podršci ranjivim skupinama društva, a to je odluka o osnovici za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade, naknade za rad udomitelja i iznosa opskrbnine te o kriterijima i mjerilima za financiranje troškova stanovanja.
Kada usporedimo podatke o izdvajanjima ove godine, u odnosu na 2016. godinu, riječ je o rastu od 400 posto. S 268 milijuna eura, koliko se tada izdvajalo, na 1,35 milijarde eura u 2026. godini, naglasio je.
Osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu raste na 170 eura, što je povećanje od 10 eura, dok rast drugih naknada, primjerice za udomitelje, jest 5 eura. No pritom je apostrofirao da su u javnosti pogrešno prenesene informacije o tome da naknade rastu tek 5 ili 10 eura.
“To nije točno, jer je naknada umnožak osnovice i faktora, a ne 10 ili pet eura u apsolutnom smislu više”, istaknuo je Plenković.
Pojasnio je da za roditelje njegovatelje naknada ne raste pet eura, nego osnovica raste pet eura, a izračun zajamčene minimalne naknade se računa ovisno o kategoriji. Mjesečna naknada tako raste između 50 i 70 eura, odnosno s 750 na 800 eura, s 900 na 960 eura i s 1.125 na 1.200 eura, naveo je premijer.
Mi smo od 2016. i više nego udvostručili neke naknade, za samce je to sa 106 na 170 eura, za radno nesposobnog sa 122 na 221 euro. Kad je riječ o kućanstvu, primjerice dvije radno sposobne osobe i dvoje djece oni su 2016. dobivali 212 eura, a sada 561 euro, rekao je Plenković.
Podsjetio je da Vlada do kraja trenutačnog mandata planira podizanje socijalnih naknada za 30 posto. Primarni cilj Vlade je zapravo smanjivati broj korisnika zajamčene minimalne naknade i podignuti kvalitetu života građana, tvrdi premijer.
“Nije smisao ovih naknada da budu one više i da broj korisnika bude veći. To znači da imamo veliki broj ljudi koji nisu u stanju uključiti se na tržište rada, a sve to u vremenu kada je ono izrazito vibrantno, kada svatko tko se želi raditi ima i priliku zaposliti se”, kazao je.
Donesene su i izmjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, prema kojima će se moći legalizirati samo zgrade izgrađene do 21. lipnja 2011. godine. Svi objekti koji su izgrađeni bez potrebnih dozvola za gradnju nakon 21. lipnja 2011. neće se moći legalizirati.
Ministar prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić tvrdi da se izmjenama Zakona ne pokreće novi val legalizacije, nego se omogućava trajno podnošenje zahtjeva. To se osobito odnosi na vlasnike koji su do 30. lipnja 2018. imali rok da podnesu zahtjev za legalizaciju, ali to nisu učinili zbog neznanja, naslijeđene imovine, financijskih i drugih okolnosti.
Legalizacija se neće moći provesti za gradnju na pomorskom dobru, u parkovima prirode, infrastrukturnim koridorima, na državnom, šumskom i vodnom zemljištu, ali i ako je riječ o arheološkom nalazištu, kulturnom dobru, području koje pod zaštitom UNESCO-a ili je riječ o postojećoj površini javne namjene, pojasnio je Bačić.
Pročitajte još:
Što se tiče buduće bespravne gradnje, u Ministarstvu ističu da će se ona sprječavati novčanim kaznama za gradnju za sve sudionike u gradnji koji započnu radove bez potrebne građevinske dozvole što je već propisano novim Zakonom o gradnji. Predložit će se da se bespravna gradnja pravno regulira i kroz odredbe Kaznenog zakona kao kazneno djelo.
Dodatno, postupak izdavanja dozvola je u potpunosti digitaliziran, što do sad nije bio slučaj. Time se značajno ubrzava postupak s jedne strane, a druge strane mijenja se zakon tako da će se postupak unificirati za sve zgrade, bez obzira na površinu.
Najoštrije ćemo sankcionirati bespravnu gradnju, stoga će se mijenjali zakon o građevinskoj inspekciji, povećali smo kazne, a dodatno ćemo propisati koja vrsta gradnje predstavlja kazneno djelo, istaknuo je resorni ministar te dodao kako je konačni cilj spriječiti nezakonitu gradnju, ali i podvući crtu do kada je država omogućila legalizaciju bespravne gradnje uz izuzetke propisane zakonom.
