Vlada RH: Novi zakon o OIE – do 2030. godine, 42,5 posto energije mora biti iz obnovljivih izvora

Vlada RH usvojila je Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji kojim je predviđeno da do 2030. godine 42,5 posto od ukupne električne energije u Hrvatskoj bude proizvedeno iz obnovljivih izvora energije, umjesto dosadašnjih 36,6 posto.

Predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković istakao je da ovim zakonom Hrvatska pravi veliki iskorak prema sektoru obnovljivih izvora energije. Predstavljajući detalje Zakona, ministar gospodarstva RH, Ante Šušnjar, rekao je i daje osim usklađivanja s direktivama EU, ovaj zakon propisao i veoma ambiciozne ciljeve koji će Hrvatskoj osigurati održiv i učinkovit sustav temeljen na čistim i obnovljivim izvorima energije.

„Ovim zakonom postavljamo ambiciozan ali ostvariv cilj. Do 2030. godine najmanje 42,5 posto ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj dolazit će iz obnovljivih izvora energije. Time se podiže dosadašnja razina s 36,6 posto i potvrđuje naš strateški smjer u energetskoj tranziciji. Zakon donosi i novi model opskrbe, kojim se ukidaju neto-mjerenja za nove korisnike, dok se za postojeće korisnike taj model zadržava do deset godina od izdavanja potvrde o trajnom pogonu. Umjesto neto-mjerenja, uvodi se neto-obračun, gdje se vrijednost predane energije koristi za umanjenje računa, a naknada za korištenje mreže se obračunava na temelju ukupno preuzete energije iz mreže i ne umanjuje se više količinom predane električne energije u mrežu“, rekao je ministar Šušnjar.

Prema prijedlogu, uspostavlja se i novi sustav potrošnje vlastite obnovljive energije i samoopskrbe, s početkom primjene od 1. siječnja 2026. godine, budući da je Hrvatska dobila dvogodišnju odgodu primjene odrednica EU zakonodavstva kojima više nije dopušteno da kupci u samoopskrbi imaju subvenciju kroz neplaćanje mrežnih naknada i ostalih davanja pri preuzimanju električne energije iz mreže.

Takvom metodologijom, kako je pojasnio resorni ministar, omogućuje se da se vrijednost predane energije koristi za umanjenje računa.

Također, kod pružatelja javnih usluga i kućanstava proizvodnjom za vlastitu potrošnju smatra se i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora koja je smještena iza drugih obračunskih mjernih mjesta (na udaljenoj lokaciji) pod uvjetom da obračunska mjerna mjesta pripadaju istom potrošaču vlastite obnovljive energije.

Propisuje se i da se potpora za energiju iz obnovljivih izvora proizvedenu putem spaljivanja otpada ne dodjeljuje ako nisu ispunjene obveze odvojenog sakupljanja otpada. Predviđa se i izgradnja sustava koji će olakšati uključenje OIE u elektroenergetski sustav.

Vlada donijela i Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2025. godinu, vrijedan 14,96 milijuna eura.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić, rekao je da se tim programom utvrđuju mjere potpore za uzgoj mliječnih krava, rasplodnih krmača, proizvodnju duhana, maslinovog ulja te očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja

“Cilj je mjera osigurati održivost i unaprjeđenje tih proizvodnji”, rekao je Vlajčić navodeći kako su korisnici potpora poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednika koji u 2025. podnose zahtjev za potporu i udovoljavaju svim propisanim kriterijima.

Sredstva potrebna za provedbu Programa osigurana su u državnom proračunu za 2025. i projekcijama za 2026. i 2027. godinu, unutar financijskog plana Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Zahtjevi za državne potpore podnose se u 2025., a potpora će se isplaćivati u 2026., za što je nadležna Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Usvojen je i Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o javnobilježničkim pristojbama, koji se dodatno uređuje pravo oslobađanja od ovih pristojbi.

Postojeći zakon, kako je pojasnio ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Damir Habijan, omogućuje oslobađanje od ovih pristojbi ako nadležni sud donese rješenje o oslobađanju. No, uzimajući u obzir da potvrda o imovnom stanju, koje izdaje Porezna uprava, sadrži isključivo podatke o visini dohotka i primitaka podnositelja zahtjeva i njegovog supružnika te s obzirom na to da ista ne sadrži podatke o vlasništvu njihove imovine, potrebno je bilo pristupiti odgovarajućim izmjenama ovog zakona.

Stoga se predloženim zakonom propisuje da će stranka, u zahtjev za oslobađanje od plaćanja javnobilježničkih pristojbi, sudu podnijeti potvrdu porezne uprave o visini dohodaka i primitaka pri čemu sud može po službenoj dužnosti radi utvrđivanja svih mjerodavnih podataka, od nadležnih tijela tražiti i podatke o kojima se vode službene evidencije.

Zakon o mirovinskom osiguranju u javnom savjetovanju

U uvodu sjednice Vlade RH, predsjednik Vlade, Andrej Plenković, komentirao je Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je upućen u javno savjetovanje a čiji je cilj da najniže mirovine, do kraja mandata Vlade, budu od 750 do 800 eura.

„Cilj je da ovim izmjenama dođe do rasta najniže mirovine i da se krene s novim modelom izračuna mirovine odnosno po modelu 85:15 dakle prema povoljnijem indeksu, uvođenje godišnjeg, trajnog dodatka na mirovine vezanog za broj godina staža koji imaju pojedini umirovljenici, zatim povoljnija bonifikacija duljeg rada, ukidanje penalizacije, veća prava za umirovljenike koji rade i povećanja staža za majke za 12 mjeseci za svako dijete“, rekao je premijer Plenković.

Planirano je i povećanje invalidske mirovine što bi za oko 220 tisuća korisnika moglo povećati ove mirovine za oko 75 eura.

Istakao je i da je u Hrvatskoj, prema podacima od 31. ožujka, evidentirano oko milijun i 720 tisuća osiguranika što je za 55.000 više zaposlenih na godišnjoj razini dok je u odnosu na 2023. broj osiguranika viši za 99 tisuća.