Vlada RH izdvaja 67,3 milijuna eura za sadnju stabala do kraja ove godine

Osvrćući se na podatak o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 3,3 posto u drugom tromjesečju 2024. godine, premijer Andrej Plenković rekao je u uvodu sjednice Vlade RH da je to 14. kvartal zaredom u kojem se bilježi rast BDP-a te da je to, prema dosad objavljenim podacima, najveći rast u EU-u.

„Ako se ovi trendovi nastave u trećem i četvrtom kvartalu, a nema razloga da tako ne bude, stopa rasta bit će doista visoka u odnosu na druge članice EU. S velikim stupnjem sigurnosti možemo već danas pretpostaviti da ćemo biti među dvije ili tri članice s najvišom stopom rasta. Ovo se uklapa i s našim projekcijama o rastu oko 3,5 posto do kraja godine“, rekao je premijer Plenković.

Ovim podacima, istakao je doprinosi i velika stopa zaposlenosti, mali broj nezaposlenih i porast plaća u Hrvatskoj.

Usvojen je i Prijedlog akcijskog plana sadnje dodatnih stabala za doprinos kompenzaciji emisije iz turizma i smanjenju emisija stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj do 2030. godine, prema kojem je planirana sadnja dodatnih milijun stabala na površinama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske ali i na privatnim površinama. Za provedbu ovog plana osigurana su sredstva u Proračunu za ovu godinu a procijenjeni iznos provedbe ovog akcijskog plana iznosi 67,3 milijuna eura, pojasnio je ministar  poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH, Josip Dabro.

Vlada RH je usvojila i nekoliko Prijedloga odluke o davanju suglasnosti za zaduženje, i to za Gradu Kastvu i Gradu Jastrebarsko, te općine Matulji, Marija Bistrica i Drnje.

„Grad Kastav sredstva će koristiti za otkup zemljišta i za nerazvrstane ceste, grad Jastrebarsko za obnovu i revitalizaciju dvorca Erdődy, općina Matulji za izgradnju vrtića, općina Marija Bistrica za opremanje i nadogradnju dječjeg vrtića, te općini Drnje za poboljšanje vodokomunalne infrastrukture aglomeraciju Koprivnica, za sanaciju izgradnju cesta te za izgradnju pješačko-biciklističke staze. Sve su odluke u skladu sa zakonom propisanim ograničenjima“, obrazložio je ministar financija RH, Marko Primorac ne navodeći iznose zaduženja.

Set zakona o digitalnim uslugama

Vlada je usvojila i Nacrt prijedloga zakona o provedbi Uredbe (EU) 2022/2065 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. listopada 2022. o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga i izmjeni Direktive, odnosno usklađivanje s Aktom o digitalnim uslugama EU.           

Postojeći zakon na snazi je deset godina i uvažavajući iskustva stečena njegovom primjenom i zbog opsega modernizacije, ukazuje se potreba za donošenjem novog zakona.

Svrha zakona je osiguranje učinkovitosti rada korisnika, unapređenje i modernizacija usluga a sve primjenom načela državne informacijske infrastrukture i međusobno povezanih rješenja, kroz korištenje informacijsko komunikacijskih tehnoloških rješenja.

Zakonom se definiraju pretpostavke za prava, obveze i odgovornosti korisnika državne informacijske infrastrukture vezano za uspostavu razvoj i upravljanje državnom informacijskom infrastrukturom, kao i obveze u primjeni, pojasnio je državni tajnik ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Bernard Gršić.

„To se prije svega odnosi na temeljne informacijske komponente državne informacijske infrastrukture kao što su Centar dijeljenih usluga, računalne mreže, registri, elektroničke usluge i sustav e-Građani, koji danas koristi više od 51 posto građana Hrvatske“, istakao je Gršić.

Nova uloga data je i Hrvatskoj regulatornoj agencija za mrežne djelatnosti HAKOM-u, kao koordinatoru digitalnih usluga te ga se definira i kao kontaktnu točku u ovom segmentu, za rad s ostalim državama članicama.