Vlada RH: Hanfi dodatni zadaci, usvojeno polugodišnje izvješće o izvršenju Državnog proračuna

Vlada RH na redovnoj je sjednici usvojila set zakona iz oblasti ministarstva financija odnosno Nacrt prijedloga zakona o dopunama Zakona o financijskim konglomeratima, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava te Nacrt prijedloga zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2024/900 Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju.                

Ovim se prijedlozima zakona nastavlja usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s direktivama Europske unije a njima se naše zakonodavstvo uvodi Direktiva o Jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki za centralizirani pristup (ESAP), pojasnio je ministar financija RH, Marko Primorac.

„ESAP se uvodi radi centralizacije, digitalizacije i standardizacije pristupa svim informacijama važnim za financijske usluge tržišta kapitala i održivost. Danas su te informacije raspršene, objavljuju se na različitim platformama i neujednačenim formatima, što otežava pristup ulagateljima, nadzornim tijelima ali i zainteresiranoj javnosti. ESAP uvodi jedinstvenu javno dostupnu i besplatnu pristupnu točku za sve već objavljene podatke, omogućuje njihovu usporedivost i povećava transparentnost tržišta kapitala“, rekao je ministar Primorac obrazlažući zakone.

ESAP će se uvoditi postupno u tri faze, prva je od srpnja 2026., zatim druga od siječnja 2028. i treća od siječnja 2030. godine, s time da se u svakoj fazi proširuje obuhvat podataka i propisa.

Uvođenjem novog sustava ne uvode se dodatne obveze poduzetnicima, no uvode se novi zadaci za Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

„Države članice moraju odrediti i formalno tijelo za zaprimanje tehničku provjeru i prosljeđivanje podataka u ESAP. Tu ulogu u Hrvatskoj imat će Hanfa u okviru ova četiri zakonska prijedloga i njoj će subjekti obuhvaćeni ovim zakonima dostavljati informacije te će Hanfa provjeravati ispunjavaju li određene informacije sve tehničke preduvjete i zahtjeve uključujući format i meta podatke a zatim će ih prosljeđivati u ESAP“, rekao je ministar Primorac.

Cilj navedenih izmjena, kako je pojasnio je da se uvođenjem ESAP-a tržišta kapitala u EU aktiviraju te da društva dobiju veću vidljivost i pristup povoljnijem financiranju kao i da ulagatelji mogu lakše mogu donositi informirane i odgovorne odluke.

Uz ESAP, u ovim je zakonima sadržano i nekoliko dodatnih izmjena pa su tako u okviru Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju predviđene dorade nadzorne procedure s ciljem unapređenja nadzorne prakse čime se povećava pravna sigurnost subjekata i učinkovitost nadzora a Hanfa dobiva jasne obveze u pogledu objave i prosljeđivanja podataka.

U Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica uređuje se i odredba važećeg zakona a koja se tiče rokova i objave upravnih i prekršajnih sankcija i nadzornih mjera.

„Kada je riječ o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava preciziraju se pravila o isključenju prava glasa do ispunjenja obveza, uvodi se mogućnost da prihvaćanje ponude i njezin opoziv budu dani i u digitalnom obliku, pojašnjavaju se odredbe da se pod novčanom naknadom ne podrazumijeva kriptoimovina a za sporove između ponuditelja i manjinskih dioničara propisuje se nadležnost trgovinskog suda“, rekao je ministar financija RH.

Usvojen polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna RH

Vlada RH je usvojila i Nacrt prijedloga polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna RH za 2025. godinu. Makroekonomski pokazatelji ističu kako hrvatsko gospodarstvo ostvaruje stope rasta među najvećim među državama članicama EU.

Međugodišnje povećanje realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom polugodištu iznosilo je 3,2 posto, rekao je ministar Primorac, a najveći pozitivan doprinos dala je povećana potrošnja kućanstava, koja je iznosila 2,8 posto te izvoz roba i usluga od 3,4 posto.

Podaci za prvo polugodište pokazuju i nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada te je na međugodišnjoj razini prosječan broj registriranih nezaposlenih osoba iznosio 85 tisuća dok je broj osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje porastao za tri posto.

„Ukupni prihodi u Proračun u prvih šest mjeseci ostvareni su u iznosu od 15 milijardi eura što čini 45,5 posto godišnjega plana a na međugodišnjoj razini bilježi se rast od sedam posto. Porezni prihodi kao potkomponenta ukupnih prihoda, bilježe međugodišnje povećanje od 5,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine i iznose 8,5 milijardi eura ili 46,1 posto godišnjeg plana“, izvijestio je Primorac.

Prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje ostvareni su u iznosu od 2,8 milijardi eura ili na razini od 50,5 posto godišnjeg plana i bilježe međugodišnji rast od 19,2 posto. Rashodi za mirovine izvršeni su u iznosu od 4,3 milijarde eura, što čini 49,3 posto godišnjeg plana i bilježe međugodišnji rast, prema njegovim riječima, od 11,2 posto prvenstveno zbog usklađivanja mirovina.

U prvom polugodištu opći proračun je ostvario manjak u iznosu od dvije milijarde eura ili 2,2 posto BDP-a, pri tom je manjak državnoga proračuna 1,9 milijardi eura ili 2,1 posto BDP-a a izvanproračunski korisnici od državnog su proračuna ostvarili višak od 139,4 milijuna eura ili 0,4 posto BDP dok su jedinice lokalne i regionalne samouprave ostvarile manjak od 211 milijuna eura ili 0,2 posto BDP.