Visina poreznih prihoda prema BDP-u u Hrvatskoj nešto niža od prosjeka eurozone

Visina poreznih prihoda prema bruto društvenom proizvodu (BDP) iznosila je u Europskoj uniji (EU) u prošloj godini 40,4 posto što je porast u odnosu na 39,9 posto iz 2023. godine, pokazuju podaci Eurostata.

Pritom se u taj omjer računaju ukupni porezi i socijalna davanja.

U eurozoni ta je brojka bila 40,9 posto što je isto bio rast naspram 40,5 posto godinu ranije.

U apsolutnom smislu prihodi od poreza i socijalnih davanja su u EU u 2024. povećani za 387 milijardi eura došavši na ukupnih 7,28 bilijuna eura.

Najveće stope imaju Danska, Francuska i Belgija.

U Danskoj je 45,8 posto, u Francuskoj 45,3 posto te u Belgiji 45,1 posto.

Na drugom kraju ljestvice su Irska s 22,4 posto, Rumunjska s 28,8 posto te Malta s 29,3 posto.

U Hrvatskoj je razina poreznih prihoda u odnosu na BDP 38,6 posto. Otprilike slično je u Sloveniji gdje je 38,8 posto.

Manju brojku od Hrvatske ima 14 zemalja EU-a.

U protekloj godini najveća povećanja imali su Malta, Latvija i Slovenija.

Na Malti je skok bio s 26,7 na 29,3 posto, u Latviji s 33 na 35,5 posto, a u Sloveniji s 36,8 na 38,8 posto.

Povećanje u Hrvatskoj je bilo 1,7 postotnih bodova s 36,9 posto.

Hrvatska i Slovenija spadaju među zemlje gdje je omjer ostvario ponajveći rast.

Pad se dogodio u pet zemalja, a iznosio je između 0,5 i 0,1 postotnih bodova. To su Finska, Nizozemska, Francuska, Portugal i Švedska.

Porezni prihodi su u 2024. godini činili u prosjeku u EU 87,8 posto ukupnih prihoda općeg državnog proračuna.

U apsolutnim iznosima sve zemlje EU-a osim Finska su u prošloj godini ostvarile povećanje poreznih prihoda.

U Finskoj je pak pad bio minimalan od 0,1 posto uslijed nižih socijalnih doprinosa.

Hrvatska spada među zemlje s najvećim godišnjim rastom poreznih prihoda i socijalnih davanja.

Prva je Malta sa stopom rasta od 21 posto, druga je Rumunjska sa 16 posto, a treća Hrvatska sa 14 posto nakon čega slijede Bugarska s 13 posto, Poljska s 12 posto i Slovenija s 11 posto.

Strukturno gledano, porezi su kategorizirani prema oporezivanju proizvodnje i uvoza pri čemu je najvažniji PDV, zatim dohotka i kapitala te su također uključeni i socijalni doprinosi.

Tamo gdje PDV ima najveći udio su Švedska, Hrvatska, Mađarska i Grčka.

U Švedskoj je brojka 21,1 posto BDP-a, a u Hrvatskoj 19,3 posto BDP-a.

Kod oporezivanja dohotka i bogatstva Hrvatska spada među zemlje gdje je udio niži i iznosi 7,9 posto BDP-a što je nešto manje od slovenskih 8,4 posto.

U tom segmentu je predvodnica Danska koja je u toj kategoriji poreza prikupila iznos jednak 31,3 posto BDP-a.