Površine zasijane žitaricama u Hrvatskoj prošle su godine povećane za 4,5 posto u odnosu na 2024., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Žitarice su 2024. zauzimale 222.000 hektara, dok su lani bile zasijane na 232.000 hektara, pri čemu su poljoprivrednici birali ozime kulture.
Dimitrije Božičković, upravitelj Poljoprivredne zadruge Jankovci iz Starih Jankovaca, pojasnio je trenutačno stanje na tržištu žitarica u Hrvatskoj.
“Posijano je više ozime pšenice nego prethodnih godina, a razlog je suša u prethodnim godinama koja je umanjila prinose tako da su se poljoprivrednici uglavnom odlučili za ozime kulture koje bolje podnose deficit vlage i visoke temperature”, rekao je za Financije.hr.
Dodao je da su cijene žitarica niže nego prije nove godine, što otežava situaciju u poljoprivredi. Uz to, hrvatski poljoprivrednici obično siju visokoprinosne sorte pšenice koje su uglavnom niže kvalitete tako da ne odgovaraju mlinskoj industriji.
“Jedna od prihodovnih kultura za prošlu godinu je, uz suncokret, i ozima pšenica koja je imala izuzetno dobar prinos lani, tako da je čak i uz lošu cijenu uspjela ostati neka dobit poljoprivrednicima”, kazao nam je Božičković.
Istaknuo je da, uz povećanje posijanih površina pod pšenicom i uz padaline, kojih je više nego u prethodnih par godina, pšenica izgleda veoma dobro i ima dobar potencijal.
Međutim, uz zalihe koje su postojeće i površine koje su zasijane više nego inače, odnosno slabu potražnju, boji se da cijene neće rasti. Smatra da će cijene ove godine biti niže, što bi moglo dodatno ugroziti proizvođače.
“Potrebno je pronaći tržište, odnosno kupca koji to može platiti po korektnim cijenama kako bi situacija za naše poljoprivrednike bila bolja. Trenutačno je naše tržište za pšenicu isključivo Italija, a ukrajinska pšenica je završila u Italiji, tako da mi trenutačno nemamo kome prodati pšenicu”, zabrinut je upravitelj PZ Jankovci.
DZS je objavio da je lani na godišnjoj razini zasijano 9,7 posto više ozime pšenice, dok je ozimog ječma bilo manje za 8,8 posto. Površine zasijane ozimom pšenicom iznosile su 159.000 hektara, a površine pod ozimim ječmom 52.000 hektara. U strukturi ukupnih površina zasijanih žitaricama najviše su bili zastupljeni ozima pšenica, sa 68,5 posto, i ozimi ječam, s 22,4 posto.
Pročitajte još:
Rast je zabilježen i kod površina zasijanih uljanom repicom, koja u ukupno zasijanoj površini u 2025. godini sudjeluje s 10,1 posto. Naime, površine zasijane uljanom repicom povećane su za 8.000 hektara.
Statističari navode da su ukupne površine zasijane u jesenskoj sjetvi 2025. godine povećane za 7,5 posto u usporedbi s prethodnom godinom.
