Više od polovice Hrvata koristi umjetnu inteligenciju

Treću godinu zaredom, hrvatski građani sudjelovali su u nacionalnom istraživanju o percepciji umjetne inteligencije (AI), a rezultati jasno pokazuju – svijest o umjetnoj inteligenciji raste, ali povjerenje u njezinu primjenu još uvijek ozbiljno zaostaje.

Istraživanje je proveo tim znanstvenika pod vodstvom izv. prof. dr. sc. Roberta Kopala, uz suradnju doc. dr. sc. Krešimira Žnidara i dr. sc. Darije Korkut, a realizirala ga je tvrtka Prizma CPI u rujnu 2025. godine, na reprezentativnom uzorku od 2.500 punoljetnih građana.

Organizator i pokrovitelj istraživanja je Sveučilište Algebra Bernays, gdje se održalo i predstavljanje rezultata.

Pod moderatorstvom Roberta Kopala, na panelu su sudjelovali Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-ove Koordinacije za umjetnu inteligenciju, Zdravko Kunić, Pročelnik Sveučilišnog odjela za podatkovnu znanost i umjetnu inteligenciju Sveučilišta Algebra Bernays te Marijana Bačić, članica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu i direktorica Combisa.

Gotovo svi ispitanici (95 posto) u proteklih šest mjeseci bili su izloženi vijestima i informacijama vezanima uz umjetnu inteligenciju.

AI pismenost, mjerena posebnom skalom, bilježi blagi rast u odnosu na prethodne godine, pokazalo je istraživanje. Građani također pokazuju veću informiranost i učestalije korištenje AI alata, no istovremeno izražavaju zabrinutost oko njihove upotrebe.

Kada se govori o prvim asocijacijama na pojam “umjetna inteligencija”, negativne reakcije (54 posto) još uvijek nadmašuju pozitivne (40 posto). Ipak, trend pokazuje blagi pad negativnih stavova i rast pozitivnih, dok udio neopredijeljenih ostaje visok – čak 42 posto.

Prema Mutavdžiću, činjenica da mnogi koji koriste AI iako ga zapravo ne razumiju je zabrinjavajuća. U pitanje je doveo i informatičku pismenost pojedinca. S druge strane, Kunić je prokomentirao da je dobar znak što se o AI-ju sada priča više.

“Prirodna je stvar da se bojimo stvari koje ne razumijemo, no ne smijemo dozvoliti da AI oblikuje nas, nego mi moramo oblikovati AI”, rekao je.

Više od polovice građana (54 posto) barem povremeno koristi AI alate, što je značajan rast u odnosu na 2024. godinu (35 posto).

Najčešće korišteni su ChatGPT, Perplexity i Copilot, a primjena se širi s poslovne na privatnu sferu. AI se, primjerice, sve više koristi kao zamjena za klasične tražilice i kao alat za brzi pristup specifičnim informacijama.

Unatoč tome, većina korisnika ostaje pri besplatnim verzijama, dok tek manji dio građana razmišlja o plaćenim opcijama. Zanimljivo je da raste broj onih koji AI koriste isključivo privatno, što ukazuje na promjenu u percepciji umjetne inteligencije – od profesionalnog alata prema svakodnevnom suputniku.

Nadalje, čak 59 posto građana boji se da neće moći razlikovati sadržaj koji stvara AI od onog koji dolazi od ljudi. Gotovo tri četvrtine strahuje da će AI potaknuti širenje lažnih vijesti, a 46 posto očekuje značajan gubitak poslova u narednih pet do deset godina.