U svijetu vina, gdje se isprepliću tradicija, emocija i tržišna logika, rijetki uspijevaju istovremeno razumjeti proizvod i sustav koji ga okružuje. Upravo je to pošlo za rukom Jeleni Balog, vlasnici Vinologa i jedinoj vinskoj brokerici u Hrvatskoj. Ona je za Financije.hr otkrila kako je izgledao njezin poduzetnički početak, što ju je privuklo svijetu vina te koji su ključni izazovi i prilike u industriji koja kod nas još uvijek traži snažniju strukturu i prepoznatljivost.
Možete li mi reći nešto o počecima vašeg poslovanja? Kako i kada ste osnovali svoju tvrtku?
Tvrtku sam osnovala 2010. godine, u vrijeme kada je tržište bilo pod snažnim pritiskom krize. Mnogi su tada odustajali, a ja sam odlučila upravo suprotno – krenula sam oprezno, disciplinirano i s vrlo jasnim fokusom na održivost poslovanja. Budući da sam po struci ekonomistica, s usmjerenjem na financije i računovodstvo, kasnije sam diplomirala i projektni menadžment, od samog sam početka znala da će likvidnost biti ključ opstanka. Zato sam s dobavljačima pregovarala bolje uvjete poslovanja poput duljih rokova plaćanja, a kupce motivirala na brže uplate kroz tzv. cassa sconto model, kako bih postupno gradila vlastiti obrtni kapital.
Prve dvije godine radila sam sama i isplaćivala si minimalac, a svaka poslovna odluka morala je biti vrlo precizna jer nije bilo prostora za skupe pogreške ni za značajne rizike i pokušaje. Ideja nije nedostajalo, nedostajao je samo početni kapital, pa sam birala projekte s najvećim potencijalom obrtaja i profitabilnosti.
Danas je situacija drugačija. Vinolog je izrastao u ozbiljan posao s timom od oko 10 ljudi, ali ta rana faza me naučila možda i najvažnijoj lekciji u poduzetništvu: rast dolazi iz kombinacije hrabrosti, kontrole i strpljenja.
Što vas je potaklo i inspiriralo da se bavite ovim poslom?
Vino me privuklo zato što u sebi spaja dvije stvari koje se rijetko susreću: snažnu emociju i vrlo konkretnu poslovnu logiku. S jedne strane imate proizvod koji nosi priču o zemlji, klimi i čovjeku koji ga stvara, a s druge strane tržište koje često nema dovoljno strukture da tu priču ispriča na pravi način.
Vrlo rano sam shvatila da u toj industriji postoji ogroman nesrazmjer između kvalitete proizvoda i načina na koji se ta kvaliteta plasira. Imate vrhunske vinare i iznimna vina, ali tržište koje često nema jasne kriterije, strategiju ni dovoljno razvijenu distribuciju. Upravo me taj međuprostor najviše zainteresirao – gdje kvaliteta postoji, ali nije uvijek pravilno prepoznata, pozicionirana ili plasirana, i gdje postoji veliki prostor za uvođenje reda i profesionalnijeg pristupa.
Istovremeno, jako volim vino i sve što stoji iza njega. To je i umjetnost u proizvodnji, zbog čega sam se i sama uključila u stvaranje vina – iz želje da napravim nešto što ide ispred vremena, barem u hrvatskom kontekstu. S druge strane, jednako me motivira i mogućnost da aktivno sudjelujem u oblikovanju vinske scene kod nas, jer prostora za napredak ima toliko da bi ponekad i tri verzije mene imale pune ruke posla.
S vremenom sam sve više počela cijeniti kompleksnost vina, ali ono što me zadržalo u ovom poslu nije samo ta emocija, nego mogućnost da povežem proizvod i tržište, da kvalitetno vino ne ostane samo dobra priča, nego da pronađe svoje mjesto i svog kupca.
Zapravo, više od samog vina, motivirao me sustav oko vina. Danas moj posao nije samo prodaja vina, nego rad na tome da se kvaliteta prepozna, pravilno pozicionira i dugoročno održi na tržištu – što je, u konačnici, i poslovni i kulturni zadatak.
Možete li mi reći nešto više o uslugama i proizvodima koje nudite?
Vinolog danas djeluje u nekoliko povezanih segmenata. Prvi je distribucija vina, gdje radimo s vinarijama i pažljivo biranim etiketama iz Hrvatske i inozemstva. Drugi je savjetovanje, i to dvostruko: savjetujemo vinarije oko tržišnog pozicioniranja i plasmana, ali i kupce posebno restorane, hotele i specijalizirane trgovine kojima pomažem složiti profitabilniju i pametnije strukturiranu vinsku ponudu ili vinsku kartu. Smatram kako je to iznimno važno jer dobro odabrana vinska karta nije samo estetski dodatak ponudi, nego ozbiljan alat prodaje i diferencijacije.
Osim toga, držimo edukacije, organiziramo degustacije i događanja te radimo selekciju vina prema vrlo jasnim kriterijima kvalitete, a savjetujemo i privatne kolekcionare kod opremanja njihovih privatnih, kućnih vinoteka kroz pronalaženje i nabavu posebnih berbi.
Što je najbitnije u vašem poslu? Koje vještine netko mora posjedovati kako bi bio uspješan?
U ovom poslu presudna je kombinacija energije, discipline i vizije. Često kažem da možda nisam uvijek bila najglasnija u prostoru, ali sam vrlo često radila tri puta više od drugih. U vinskom poslu nije dovoljno samo voljeti vino – morate razumjeti brojke, rokove, marže, logistiku i tržišne cikluse, ali istodobno morate imati i razvijenu organoleptiku, odnosno sposobnost da zaista razumijete što je u čaši i kako će to vino funkcionirati na tržištu.
Dakle, uspjeh u ovom poslu leži upravo u spoju analitike i senzibiliteta što ga čini vrlo dinamičnim, ali i zahtjevnim zanimanjem.
Vidim da sada uspješno poslujete, no jeste li imali nekih poteškoća na početku pri pokretanju poslovanja?
Naravno. Bilo ih je mnogo, od samog osnivanja tvrtke pa nadalje. Sjećam se i administrativnih prepreka, pa i toga da mi neki nazivi nisu prolazili na sudskom registru. S današnje pozicije to mi izgleda jednostavno, no u tom trenutku mi se nije činilo tako. U početku su postojale i financijske prepreke, primjerice oko instrumenata osiguranja za uvoz, zatim izazovi s nabavom robe i kasnije s plasmanom. U takvim trenucima poduzetnik vrlo brzo nauči da upornost nije romantična kategorija, nego operativna nužnost.
Velika promjena dogodila se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, kada su pravila poslovanja postala jasnija i ujednačenija. To je otvorilo prostor da od 2013. nadalje gradimo snažniju distributersku strukturu i profesionalniji model poslovanja.
Francuska, Italija i Španjolska su zemlje koje su poznate po svojim vinima i njihovoj kvaliteti. S obzirom na vašu stručnost i iskustvo, možete li mi reći kakva su hrvatska vina u odnosu na njih?
Hrvatska je u globalnim okvirima i dalje mala vinska zemlja, ali to ne znači da nema iznimnu kvalitetu. Naša prednost nije masovnost, nego autentičnost, raznolikost mikroregija i snažan identitet pojedinih sorti i terroira (skupa prirodnih uvjeta nekog područja koji utječu na okus proizvoda). Kada govorimo o Francuskoj, Italiji ili Španjolskoj, govorimo o državama koje imaju stoljećima građene sustave klasifikacije, snažne distribucijske mreže i ogromnu međunarodnu prisutnost. Hrvatska tu ne može konkurirati volumenom, ali može kvalitetom, osobito u premium i boutique segmentu.
Naš problem nije u tome imamo li dobra vina, jer ih imamo. Problem je u tome što još uvijek nedovoljno sustavno radimo na standardizaciji, zaštiti oznaka, međunarodnom pozicioniranju i tržišnoj disciplini.
Spomenuli ste da Hrvatska ima dobra vina. Koja vina su najbolja i zašto? Kako kupci mogu odabrati dobro vino?
Ne bih rekla da postoji jedno najbolje vino. Postoji vino koje je dobro napravljeno, autentično i odgovara trenutku, hrani i osobi koja ga pije. Za mene kvalitetno vino mora imati balans, čistoću, slojevitost i karakter. Ne mora nužno biti najskuplje, ali mora imati poštenu cijenu u onome što nudi.
Kupcima uvijek savjetujem da u premium segmentu traže provjerene brendove i da paze na omjer cijene i kvalitete, posebno kad naiđu na dobru priliku. U nižem segmentu najvažniji su pouzdan izvor, jasna deklaracija i povjerenje u proizvođača ili distributera. Danas je možda važnije nego ikad znati od koga kupujete. Smatram kako bi etikete trebale jasnije isticati berbu, vinogorje i položaj kako bi kupcima dale dodatnu sigurnost.
Kakva je trenutačno situacija na hrvatskoj vinskoj sceni? Koji su neki od problema s kojima se suočavaju domaći vinari?
Hrvatska vinska scena ima velik potencijal, ali i ozbiljne strukturne izazove. Imamo talentirane vinare, sve više znanja i sve više ambicije, ali tržište i dalje pati od nedostatka reda, dugoročne strategije i jače zaštite kvalitete. Poseban problem vidim u nedovoljnoj transparentnosti tržišta te nelojalnom djelovanju velikih domaćih proizvođača, nejasnim standardima i nedovoljno snažnom zaštitom autentičnih vina. Hektari vinograda nam odumiru, velike količine grožđa domaćih vinogradara ostaju neprodani i neiskorištene dok velike vinarije uvoze ogromne količine mošta, a nitko i dalje ne poduzima ništa.
Pročitajte još:
Nadam se da će se bar dio tih problema riješiti u narednim godinama. Kad već spominjemo budućnost, možete li mi na kraju otkriti neke od planova za poslovanje vaše tvrtke?
Želim nastaviti jačati Vinolog u dva ključna smjera: kroz širenje distribucije i snažnije vertikalno povezivanje s proizvodnjom. Taj rast ne planiram ostvarivati organski, već prvenstveno kroz akvizicije – kako u segmentu vinograda i vinarija, tako i u distribuciji. Posebno me zanimaju preuzimanja manjih subjekata koji sve teže prate zahtjeve tržišta, organizacije i financijskih tokova.
Vinolog danas ima ozbiljnu tržišnu poziciju jer smo u posljednjih nekoliko godina postavili skalabilan operativni model i izgradili čvrsta partnerstva s vodećim europskim vinarijama, što nam omogućuje rast distribucije i jačanje prihoda. Moj cilj nije samo rast radi rasta, nego stvaranje snažne, pouzdane i dugoročno održive platforme za vino – one koja će povezivati kvalitetu, tržište i povjerenje.
