Carine američkog predsjednika Donalda Trumpa koje su obasule cijeli svijet već su ponegdje izazvale protureakcije, kao u slučaju Kine, a u velikom broju zemalja još se razmatraju najboji načini za odgovor.
U međuvremenu stižu i prve konkretnije procjene o tome kako bi se trgovinski sukobi i napetosti mogli odraziti na rast te što bi se moglo događati s robom koja zbog visokih carina sada neće završiti na američkom tržištu, barem ne u jednakim količinama.
Ekonomisti sada tako smanjuju prognozu rasta za eurozonu nakon što je SAD nametnuo carine od 20 posto na uvoz europske robe, a i mimo toga projekcije rasta nisu baš bile nešto izdašne.
Po ocjenama analitičara, carinski šok će se ponajprije odraziti na potrošnju i investicije dok će zabrinutost oko inflacije donekle pasti u drugi plan uslijed pogoršanja dinamike rasta. Sve to pak upućuje da bi Europska središnja banka (ESB) mogla čak i ubrzati ciklus relaksiranja monetarne politike, a tržišta su već uračunala da će ovoga mjeseca doći do još jednog smanjenja kamatnih stopa.
Ekonomisti u banci ABN Amro sada očekuju osjetno usporavanje ekonomske aktivnosti u Europskoj uniji (EU).
“Zbog očekivanja da će snažno pasti izvoz u SAD u idućim mjesecima osjetno smanjujemo našu prognozu rasta za 2025. Očekujemo da će se najniža stopa što se rasta tiče dogoditi u trećem tromjesečju. Oporavak bi trebao nastupiti krajem godine i onda dobiti na zamahu u 2026. godini”, smatraju u toj banci.
Pritom napominju da će na kraći rok rast biti blizu nuli s ozbiljnim rizikom od kratkotrajne recesije.
Dodaju da će tijek oporavka od carinskog šoka ovisiti o nekoliko mogućih ublažavajućih faktora kao što su djelomično smanjenje američkih carina, preusmjeravanje trgovine na druga tržišta ili intervencija vlada ako se ekonomski uvjeti drastično pogoršaju.
Inflacija bi pritom mogla pasti ispod ciljane razine od dva posto i zbog mogućeg pritiska na pad cijena energije.
U Bank of America smatraju da će američke carine ove godine smanjiti globalni rast za pola postotna boda, slično kao u eurozoni. Bruto domaći proizvod SAD-a bi mogao biti niži za 1,5 postotni bod, a kineski za oko jedan postotni bod.
U toj banci navode i da bi depozitna kamatna stopa u eurozoni u rujnu mogla pasti na 1,5 posto.
Carsten Brzeski iz banke ING se slaže da su pogoršani kratkoročni izgledi za rast u EU, ali dodaje da će se vidjeti i sekundarni učinci na potrošnju i investicije što također negativno utječe na rast.
Sada ING očekuje da će rast u eurozoni u ovoj godini biti 0,6 posto, a u idućoj jedan posto. Ranija prognoza je bila 0,7 posto u ovoj i 1,4 posto u idućoj godini.
Slično razmišljaju i u Goldman Sachsu gdje kamatnu stopu ESB-a vide na 1,75 posto do kraja srpnja, a rast ove godine na 0,8 posto uz moguću tehničku recesiju.
Važno je za napomenuti da je Bank of America u analizi za privatne ulagače prošlog tjedna naglasila da američko gospodarstvo kratkoročno može izbjegavati recesiju, ali i da sve ovisi o tome koliko dugo će potrajati ove visoke carine.
Tek treba vidjeti kako će Bruxelles odgovoriti na američke carine, no bivši glavni direktor u Upravi za trgovinu Europske komisije Jean-Luc Demarty rekao je za Euronews kako bi EU trebala snažno udariti po američkim digitalnim i financijskim uslugama u kojima SAD u odnosu na EU i veliki dio svijeta ima suficit.
“EU mora SAD-u prouzročiti što je moguće više štete. Moramo uzvratiti mjerama koje su razmjerne šteti koju je stvorio SAD. Ako nanesemo ekonomsku štetu to će voditi i političkoj šteti jer američki glasači temelje svoj izbor na ekonomskim okolnostima”, smatra Demarty.
Po njegovim riječima, bitno je također uzvratiti jednakim carinama na američku robu uz izbjegavanje mjera na onu robu koju EU treba. To bi značilo da treba odabrati robe koje nisu ključne i koje se mogu nabaviti i drugdje. Pritom navodi da ne bi trebalo ciljati proizvode kako što je američki plin, soja ili brojne tehnološke proizvode kao što su poluvodiči.
“Ako udarimo po digitalnim i financijskim uslugama dovoljno jako, velike tehnološke i financijske tvrtke će reći Trumpu da je bilo dosta”, ocjenjuje Demarty, ističući kako velike američke tvrtke imaju značajan politički utjecaj.
Irska državna televizija RTE je u međuvremenu javila da bi odgovor EU-a u carinama na američku robu mogao doseći vrijednost od oko 400 milijardi dolara.
Europska komisija treba objaviti popis roba koje će biti ocarinjene u ponedjeljak navečer, a zemlje članice bi o tome trebale glasati u srijedu.
Irska, Francuska i Italija, primjerice, nastoje postići da se burbon makne s popisa s obzirom da je Trump zaprijetio carinama od 200 posto na europsko vino i žestoka pića.
Istodobno, EU se nalazi i pred zadaćom da razmotri kako reagirati u slučaju da roba koja zbog carina neće završiti u SAD-u, primjerice ona iz Kine, preplavi europsko tržište.
U prvom planu su čelik, proizvodi vezani za obnovljivu energiju te elektronička roba.
“Naravno da ćemo biti spremni braniti naše tržište, nećemo apsorbirati bilo kakve količine”, izjavio je za Euronews jedan viši dužnosnik EU-a.
Podsjetimo, Kina je pogođena carinama od 54 posto, a čelik je svakako jedan od proizvoda koji postaje višak i zbog krize u kineskom građevinskom sektoru.
“Elektronika te proizvodi kao što su solarni paneli ili turbine za vjetrenjače također predstavljaju rizik za EU”, smatra stručnjakinja iz think-tanka Bruegel iz Bruxellesa Alicia Garcia Herrero.
Pročitajte još:
Europska komisija planira pojačati nadzor globalnih tržišta u svjetlu početka primjene američkih carina.
Prema pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO), zaštitne mjere omogućavaju smanjenje uvoza određenih proizvoda u slučaju iznenadnog priljeva prekomjernih količina na određeno tržište.
