Trgovinske napetosti između SAD i Europske unije (EU) dovele su do povećanja robne razmjene u prvom tromjesečju ove godine i snažnog pada u drugom tromjesečju. Logično, trgovci su požurili obaviti posao prije no što američki predsjednik Donald Trump nametne sankcije.
U trećem tromjesečju pak, pokazuju svježi podaci Eurostata, uvoz američke robe u EU je blago povećan dok je izvoz pao, iako je to djelomično kompenzirano rastom izvoza u kemijskom sektoru nakon privremene stanke u carinama.
U svakom slučaju trgovinski višak EU-a je smanjen na 40,8 milijardi eura, što je 13,3 posto niže od trgovinskog viška iz drugog tromjesečja od 47,1 milijardu eura.
U prvom kvartalu EU je zabilježio višak od 81,2 milijarde eura, dakle on je prepolovljen u razdoblju od šest mjeseci. Ipak, za prvih devet mjeseci ove godine EU je ostvario ukupan suficit u robnoj razmjeni od 169,1 milijardu eura.
U trećem tromjesečju EU je ostvario trgovinski višak u kemijskom sektoru, strojevima, automobilima, hrani, piću i još nekim industrijskim proizvodima. Manjak je, uz ostalo, zabilježen u sektoru energetike i sirovinama.
Od početka 2021. godine europski uvoz iz SAD-a slijedio je sličan obrazac kao i kod uvoza iz drugih dijelova svijeta, a to je trajalo do drugog tromjesečja 2022. godine. U tom trenutku, uslijed ruske agresije na Ukrajinu, povećan je uvoz energenata iz SAD-a i od tada je uvoz američke robe rastao brže no što je bio slučaj s uvozom iz Kine i ostatka svijeta.
SAD i EU su sklopili dogovor o novom carinskom režimu krajem srpnja, no njegova provedba još nije zaživjela u potpunosti i u svim segmentima. Tim dogovorom na većinu europskih proizvoda nametnute su carine od 15 posto, dok je američki izvoz u velikoj mjeri ostao bez nameta.
U cijeloj ovoj godini goriva, odnosno energenti, su bila najvažniji američki izvozni proizvod u EU nakon čega slijede strojevi i farmaceutski proizvodi. U obrnutom smjeru najviše su išli farmaceutski proizvodi, strojevi i organski kemijski proizvodi.
Pročitajte još:
EU ovih dana nastoji ishoditi carinsko izuzeće za određenu grupu proizvoda kao što su tjestenina, sirevi, vina, žestoka alkoholna pića, masline ili medicinska oprema.
EU se obvezala uvoziti američke energente godišnje vrijednosti od oko 250 milijardi dolara, no analitičari smatraju da je ta letvica previsoko postavljena jer bi to značilo da se većina američkog uvoza preusmjerava za EU pri čemu Bruxelles nema izravnu kontrolu nad europskim tvrtkama u smislu odabira zemlje iz koje će se energenti uvoziti.
