Veljko Ostojić (HUT): Hrvatski turizam mora konačno poraditi na promjeni strukture smještaja

Hrvatski turizam je, mnogi će reći, blagoslov, a neki i da je prokletstvo. Sukus je da je to grana na koju se Hrvatska oslanja u jako velikoj mjeri jer se na nju odnosi, prema različitim procjenama, između 15 i 20 posto bruto društvenog proizvoda.

To znači da se svaki poremećaj automatski prenosi na cjelokupno gospodarstvo, jednako kao što i dobri rezultati donose ukupne pozitivne učinke.

Često se u analizi problema i mogućnosti daljnjeg razvoja turizma spominje njegova struktura koja se previše oslanja na ponudu privatnog smještaja.

Za ocjenu o godini koja je na izmaku te o onome što bi se moglo očekivati u 2026. i eventualno učiniti da ona donese neki novi pozitivni iskorak pitali smo direktora Hrvatske udruge turizma (HUT) Veljka Ostojića. HUT je zapravo najveća udruga hrvatskog turističkog sektora koja okuplja najveće domaće turističke grupacije i strukovna turistička udruženja, udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i kamping udruženje Hrvatske.

Ostojić je bogatu karijeru proveo uglavnom u turističkom sektoru, od niza istaknutih funkcija u turizmu Istarske županije do vodećih funkcija u nizu turističkih kompanija. Od 2011. do 2013. bio je i ministar turizma. Trenutno je predsjednik Hrvatskog sommelier kluba.

“Ova turistička sezona je bila iznimno zahtjevna jer se odvijala u složenim okolnostima, od rata u Ukrajini preko globalnih geopolitičkih napetosti i sukoba pa do i dalje uporne inflacije te slabije ekonomske prognoze u nama važnim emitivnim zemljama. Sve to negativno utječe na potražnju, a onda i na potrošnju u turističkim destinacijama. No, zahvaljujući prije svega znanju i profesionalizmu ljudi u sektoru, sezona je završila u skladu s našim očekivanjima pa smo uspjeli ostvariti još jednu uspješnu godinu. Turističke kompanije su ostvarile sličan fizički promet kao prošle sezone, uz blagi rast prihoda”, ustvrdio je za Financije.hr Ostojić.

Ističe da je jedan od najvećih izazova u turističkom sektoru i dalje uporan rast troškova, prvenstveno onih rada, koji već nekoliko godina nadmašuju rast prihoda. To onda smanjuje profitabilnost, a samim tim i prostor za investicije.

“Naša analiza statističkih podataka za prvih šest mjeseci ove godine, temeljena na Eurostatu, pokazala je da smo u Hrvatskoj imali veći rast i troškova rada i cijene hrane koju nabavljaju naše kompanije od konkurencije. Takav trend prijeti konkurentnosti našeg turizma u narednim godinama”, poručuje Ostojić.

Drugi veliki izazov koji spominje je prekomjerni turizam na vrhuncu sezone.

“Izazov na koji ne možemo utjecati, ali na koji kontinuirano ukazujemo, je prekomjerni turizam u špici sezone u sve većem broju destinacija koji prijeti tržišnim propadanjem tih destinacija. To je najvećim dijelom posljedica nekvalitetne strukture smještaja koju imamo u Hrvatskoj. Hotelskog smještaja koji stvara najveću dodanu vrijednost prema udjelu u ukupnim kapacitetima imamo najmanje na Mediteranu, svega 9,5 posto ukupnih smještajnih kapaciteta, dok je dvije trećine smještaja u takozvanom kratkoročnom turističkom najmu. Moramo odmah zaustaviti bujanje tog smještaja jer, ako to uspijemo, postojećim iznajmljivačima će biti bolje, a ako to ne učinimo nesumnjivo ćemo se brzo suočiti s padom popunjenosti, nižim cijenama, manjim prihodima i propadanjem destinacija”, smatra Ostojić.

Za 2026. godinu najavljuje oprez, ali i optimizam.

“Svi koji se bave turizmom kontinuirano trebaju razmišljati kako unaprijediti postojeću ponudu, kako možemo biti još bolji, pa i najbolji na svijetu u onome što radimo. Okolnosti u kojima radimo će i dalje oblikovati izazovna geopolitička situacija, ekonomski trendovi u Europskoj uniji koji nisu pozitivni, ali i nastavak izazova inflacije i rasta troškova. Dodatno, moramo biti u korak s promjenama trendova i navika koje su rezultat u najvećoj mjeri digitalizacije i  klimatskih promjena. U svakom slučaju, u razdoblju ispred nas koje je obilježeno mnogim izazovima, ali isto tako i brojnim prilikama, moramo aktivnije upravljati svojom turističkom budućnošću i ne puštati da nam se događa sama od sebe”, ocijenio je direktor HUT-a.