Veliki infrastrukturni projekti u BiH

Razvoj infrastrukture predstavlja jedan od ključnih preduvjeta za ekonomski napredak svake države. Kvalitetni putevi, željeznice, aerodromi i drugi transportni sustavi omogućuju brži protok robe, ljudi i kapitala, stvaraju mogućnosti povezivanja s regionalnim i svjetskim tržištima te doprinose podizanju životnog standarda građana. Bosna i Hercegovina (BiH), smještena u srcu jugoistočne Europe, suočava se s posebnim izazovima u izgradnji i modernizaciji infrastrukture.

Geografske barijere, složen politički sustav i ograničeni financijski resursi značajno usporavaju procese koji su u susjednim državama već daleko napredovali. Ipak, posljednje dvije decenije donijele su određene pomake, prvenstveno kroz projekte koji se ostvaruju uz pomoć međunarodnih financijskih institucija, Europske unije i bilateralnih partnera.

U ovom tekstu naglasak će biti stavljen na Koridor 5c, najveći i najznačajniji infrastrukturni projekt u Bosni i Hercegovini nakon rata, ali će se analizirati i druga prometna ulaganja koja oblikuju razvojnu perspektivu države – modernizacija željeznica, ulaganja u aerodrome, izgradnja brzih cesta i unapređenje lokalne infrastrukture.

Koridor 5c – kralježnica prometne mreže BiH

Koridor 5c dio je transeuropske prometne mreže (TEN-T) i povezuje Budimpeštu u Mađarskoj s lukom Ploče u Hrvatskoj, prolazeći kroz Bosnu i Hercegovinu na dužini od otprilike 335 kilometara. Smatra se „kralježnicom“ bosanskohercegovačkog autocestovnog sustava jer povezuje sjever i jug zemlje, a ujedno predstavlja i direktnu vezu s Jadranskim morem i središnjom Europom.

Gospodarski i strateški značaj Koridora 5c

Koridor 5c nije samo cestovna dionica – to je ulaganje u regionalnu integraciju, trgovinu i gospodarski razvoj. Za BiH, čija je ekonomija usmjerena izvozno, brza i sigurna veza s tržištima EU-a od presudne je važnosti. Preko 70 % vanjskotrgovinske razmjene BiH ostvaruje se s članicama EU, stoga je jasno da svaka ušteđena minuta na transportnom putu znači uštedu, veću konkurentnost i privlačenje investicija.

Osim gospodarskog značaja, ovaj koridor ima i simboličku dimenziju. On je sastavni dio procesa europskih integracija, jer BiH kroz takve projekte pokazuje spremnost da usklađuje svoje standarde s europskim.

Trenutačni status izgradnje

Radovi na Koridoru 5c započeli su 2000-tih godina, ali su tijekom godina odvijali sporo zbog složenih postupaka donošenja odluka i ograničenih financijskih sredstava. Do 2025. godine izgrađeno je oko 140 kilometara, dok je ostatak u različitim fazama planiranja ili izgradnje. Najzahtjevniji dijelovi, poput dionice Prenj s tunelom duljim od 10 kilometara, predstavljaju značajan inženjerski i financijski izazov.

U Federaciji BiH intenzivno se grade dionice između Zenice i Mostara, dok se u Republici Srpskoj završava dionica u blizini Doboja. Financijska sredstva osiguravaju se kombinacijom kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Europske investicijske banke (EIB), OPEC fonda, europskih grantova putem Okvira za ulaganja na Zapadnom Balkanu (WBIF) te domaćih prihoda od akciza i naplatnih postaja.

Izazovi i problemi

Unatoč značajnim ulaganjima, proces izgradnje suočava se s brojnim izazovima. Politička neusklađenost između entitetskih vlasti usporava donošenje odluka, a složena geologija Bosne i Hercegovine, posebno u hercegovačkom dijelu, povećava troškove izgradnje. Također, korupcija i nedostatak transparentnosti u javnim nabavama izazivaju sumnje u učinkovito korištenje sredstava.

Ostali putevi i brze ceste

Osim Koridora 5c, u BiH se razvijaju i projekti brzih cesta te modernizacija postojećih državnih cesta. Među najznačajnijima su:

• Brza cesta Sarajevo – Goražde: strateški važna za povezivanje Gornjedrinske regije s glavnim gradom.
• Brza cesta Lašva – Nević Polje: ključna za Srednju Bosnu, koja ima visoko razvijenu privredu.
• Modernizacija državnih cesta, koje financiraju Javno poduzeće „Ceste Federacije BiH“ i Javno poduzeće „Putevi RS“, s ciljem povećanja prometne sigurnosti i protoka.

Ovi projekti imaju regionalni značaj jer doprinose uravnoteženijem razvoju zemlje i smanjenju gužvi u gradskim centrima.

Željeznice – zanemareni potencijal

Dok su autoceste u središtu pažnje, željeznice u BiH ostaju infrastrukturno zanemarene. Željeznice Federacije BiH i Željeznice Republike Srpske suočavaju se s problemima zastarjele opreme, niskih razina sigurnosti i velikih dugova.

Ipak, postoje pokušaji modernizacije, posebno na pruzi Šamac – Doboj – Sarajevo – Mostar – Čapljina, koja je dio europske mreže. EU je dodijelila sredstva za poboljšanje signalizacije, rekonstrukciju pruga i digitalizaciju sustava upravljanja. Ulaganjа u željeznice važna su i iz ekoloških razloga, budući da željeznički prijevoz smanjuje emisije CO2 i može postati konkurentan u teretnom prometu.

Status „Unske pruge“

Unska pruga povijesna je željeznička trasa koja je spajala Zagreb s Dalmacijom, prolazeći dolinom rijeke Une i kroz sjeverozapadnu Bosnu (Bihać, Novi Grad) do Knina, odakle je postojala veza prema Splitu. Pruga prolazi kroz zahtjevan planinski teren s mnoštvom tunela i mostova.

• Trenutačno stanje infrastrukture
  Nakon rata i desetljeća zanemarivanja, pruga je u lošem stanju: mnogi objekti su devastirani, pruge djelomično uništene, kontaktna mreža i signalizacija neispravni, a neki dijelovi više nisu u upotrebi ili služe samo za ograničeni lokalni teretni promet. Postoje i dijelovi gdje su objekti oštećeni ili su zarasli.
• Status putničkog prometa na Unskoj pruzi
  Redovni međunarodni putnički promet na ovoj trasi praktički je prekinut još tijekom rata; povremene lokalne linije su ukinute ili reducirane (npr. prestanak nekih relacija u 2010-ima). Danas putnici između Bihaća i Splita uglavnom koriste autobuske ili cestovne veze. Postoji interes i najave za ponovno uspostavljanje putničkog prometa, ali to je još uvijek u fazi planiranja.
• Obnovljeni dijelovi Unske pruge
  U posljednjih nekoliko godina provedeni su manji sanacijski projekti, poput sanacije kontaktnog voda na dionici Blatna – Bihać (dužine oko 47 km) te povremenih radova na održavanju. Željeznice FBiH i lokalne vlasti naglašavaju postojanje planova i političke volje za revitalizaciju Unske pruge kao strateške veze prema Jadranu. Međutim, dosadašnji radovi su fragmentarni i ne vraćaju prugu njezinu prijeratnom kapacitetu.
• Međudržavna koordinacija i planovi
  Budući da pruga više puta prelazi međunarodnu granicu (HR/BiH), njezina ozbiljnija obnova zahtijeva koordinaciju, zajednička ulaganja i sporazume između dviju država, uključujući usklađivanje tehničkih standarda, sigurnosnih protokola i carinskih postupaka. To je jedan od ključnih razloga zašto obnova napreduje sporo, uz dodatne tehničke i financijske prepreke. Ipak, u posljednje dvije–tri godine revitalizacija Unske pruge postala je prioritet (sastanci lokalnih vlasti i uprave Željeznica FBiH; spominju se studije opravdanosti i planovi za povratak putničkog i teretnog prometa). Ideja je da pruga ponovo postane važna trasa za povezivanje BiH s jadranskim lukama. Međutim, ostvarenje ovog cilja zahtijeva dugoročne strategije, međunarodna ulaganja i strateška partnerstva. Dok se ne osiguraju značajna sredstva i međudržavna koordinacija, povratak potpunog prometa na cijeloj trasi ostaje postupan i dugoročan proces.
• Glavni izazovi za potpunu obnovu
  Ključni problemi uključuju ogromne investicijske troškove potrebne za obnovu pruga, tunela i mostova, zastarjelu ili uništenu signalizaciju i kontaktnu mrežu, nužnost koordinacije i zajedničkog financiranja između BiH i Hrvatske, administrativne i pravne zapreke te ograničene operativne kapacitete željezničkih operatera. Također, potencijalna gospodarska neisplativost pojedinih dionica bez jasno definiranog teretnog ili putničkog prometa čini ih manje prioritetnim za obnovu.

Aerodromi i zrakoplovni promet

Međunarodni aerodromi
BiH ima četiri međunarodna aerodroma: Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka. Svaki ima posebnu ulogu:

• Sarajevo kao glavni čvor s rastućim brojem putnika.
• Tuzla kao baza niskotarifnih zrakoplovnih kompanija.
• Banja Luka s ambicijama da postane regionalni centar za područje Krajine.
• Mostar s sezonskim letovima i fokusom na turizam.

Ulaganjа u modernizaciju terminala, produženje pista i digitalizaciju kontrole letova dio su šire strategije za povezivanje BiH sa svijetom. Europski fondovi i partnerstva s privatnim zrakoplovnim kompanijama doprinose rastu ovog sektora.

Uskoro započinje i izgradnja petog aerodroma u Bihaću, za koji je već izdana urbanistička suglasnost, a zemljište građana otkupljeno je putem eksproprijacije.

• Vojni aerodrom Željava
  Aerodrom Željava bio je nekada važna vojna baza, smještena na granici BiH i Hrvatske, u planini Plješivici, u blizini Bihaća. Sastoji se od velikog podzemnog kompleksa s tunelima i hangarima, višestrukih pista i vojnih objekata. Nakon rata, bio je napušten i znatno devastiran. Dio prostora je sumnjiv po pitanju mina (postoje i neeksplodirana bojna sredstva). Bosanski dio je deminiran, uz suradnju Agencije za miniranje BiH (BH MAC), Aero kluba Željava, vlasti Una-Sanskog kantona i Grada Bihaća.

Većina turistički zanimljivih objekata – stari hangari, garaže – nalazi se na hrvatskoj strani, dok bosanski dio ima manje infrastrukture i više prepreka (pravnih, sigurnosnih, tehničkih).

Plan je da se dio piste (PSS br. 5) koristi kao letjelište za sportske i male zrakoplove. Aero klub Željava preuzeo je dio objekata na određeno razdoblje radi tog cilja. Tijekom priprema dokumentacije i eksproprijacija zemljišta. Anel Hadžić, direktor Javne ustanove „Aerodrom Bihać“, izjavio je da je pretpripremna faza – najzahtjevnija – već značajno napredovala (otprilike 70 % posla). Predviđa se da bi aerodrom mogao početi s radom – kao letjelište – do 2027. godine.

Izgradnja piste i osnovne infrastrukture sljedeći su koraci, ali pod uvjetima zakonskih propisa, ugovora (uključujući i dogovor s Hrvatskom o korištenju zračnog prostora), urbanističkih dozvola i tehničkih normi.

Gradska i javna prometna infrastruktura

Na lokalnoj razini, nekoliko gradova pokrenulo je projekte za unapređenje javnog prometa. Sarajevo, uz podršku EBRD-a, započelo je obnovu tramvajske i trolejbuske flote, dok Banja Luka razvija autobuski sustav s električnim vozilima. Cilj je smanjenje onečišćenja zraka i olakšanje prometnih gužvi u urbanoj sredini.

Utjecaj na gospodarstvo i društvo

Veliki infrastrukturni projekti u BiH imaju višestruke efekte:

• Gospodarski rast kroz građevinski sektor, stvaranje novih radnih mjesta i privlačenje investicija.
• Regionalna povezanost, jer BiH prestaje biti „prometno slijepo crijevo“ Balkana.
• Turistički razvoj, posebno u Hercegovini i Sarajevu, gdje bolja povezanost povećava broj posjetitelja.
• Socijalna kohezija, jer putevi i pruge povezuju udaljene krajeve zemlje i olakšavaju komunikaciju među ljudima.

Međutim, ako se projekti ne ostvare transparentno i u skladu s najboljim međunarodnim praksama, postoji rizik da ogromni dugovi postanu teret za buduće generacije.

Zaključak

Koridor 5c, kao najveći i najvažniji projekt, predstavlja simbol europskih integracija i priliku za gospodarski rast. Međutim, njegova izgradnja mora ići ruku pod ruku s paralelnim ulaganjima u željeznice, aerodrome i lokalne prometne mreže kako bi se postigla uravnotežena i održiva mobilnost.

Veliki infrastrukturni projekti nisu samo pitanje betona i asfalta – oni su odraz državne vizije, sposobnosti dugoročnog planiranja i angažmana za osiguravanje boljeg života građana. BiH, iako mala i politički složena država, kroz strateška ulaganja u promet može prevladati unutarnje podjele i postati pravi most između Jadrana i Europe.