Vedrana Likan: Interes za ulaganja u nekretnine bitno nadilazi ponudu kvalitetnih projekata

Vedrana Likan je vrlo etablirano ime u nekretninskom sektoru u Hrvatskoj i radi kao direktorica u Colliersu za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Tvrtki se pridružila 2006. godine i odgovorna je za strateške odluke, širenje poslovanja i rast. Od samog početka u Colliersu je ustrajno radila na otvaranju puta za ulazak stranih investitora na lokalna tržišta. Prije dolaska u Colliers radila je u komunikacijskom menadžmentu, marketingu i odnosima s javnošću.

Čest je sudionik i predavač na konferencijama u Hrvatskoj, regiji i šire u Europi vezano uz temu investicija u sektoru nekretnina. Također je vrlo aktivna kao mentor u brojnim domaćim i inozemnim programima posvećenim promicanju poduzetništva među ženama i mladima.

Uz ostalo, suosnivačica je i članica uprave u udruzi SOS Zagreb koja je posvećena obnovi zgrada nakon dva potresa koji su pogodili hrvatski glavni grad u 2020. godini.

Podijelila je za Financije.hr svoje viđenje protekle godine i onoga što se očekuje u 2026.

Što smatrate da je događaj koji je najviše obilježio situaciju i kretanja u nekretninskom sektoru u ovoj godini? Što bi bio ekonomski događaj koji je ostavio najveći trag, kako u domaćem tako i u međunarodnom okružju općenito?

Što se nekretninskog sektora tiče, godinu je obilježila relativna stabilnost, ponajprije zbog veličine domaćeg tržišta. Hrvatska je i dalje visoko na radaru investitora, a interes kapitala prisutan je u svim segmentima nekretnina. Ipak, kronično nedostaje kvalitetnog investicijskog proizvoda što je posljednjih godina ključna karakteristika tržišta.

Razvoj logistike i dalje privlači investitore, dok se u turističkom sektoru bilježi otvaranje novih hotela visoke kategorije, uključujući projekte s pet zvjezdica. Retail i shopping centri fokusirani su na sekundarne i tercijarne gradove, dok uredsko tržište u Zagrebu najavljuje značajan porast kvadrature.

Makroekonomski okvir ove godine, s relativno stabilnim kamatnim stopama i dostupnošću financiranja, dodatno je podržao investicijsku aktivnost. Sve to pokazuje da je tržište dinamično i stabilno s jasnim interesom kapitala koji nadilazi trenutno dostupnu ponudu kvalitetnih projekata što stvara prostor za nove investicijske inicijative i strateške razvojne prilike.

Što mislite da je bio najbolji poslovni potez godine?

Najbolji poslovni potez godine u nekretninskom sektoru sigurno je osnivanje i lansiranje InterCapital Real Estate Fund Alfa – prvog otvorenog investicijskog fonda za komercijalne nekretnine u Hrvatskoj. Ovaj fond omogućava ulaganje u komercijalne nekretnine (trgovačke centre, hotele, uredske zgrade, logističke centre) i pokazuje zrelost domaćeg tržišta te jačanje financijske pismenosti ulagača.

Posebno je važno što fond omogućava sudjelovanje i manjim investitorima. Minimalna uplata iznosi oko 53.000 eura što otvara pristup ulaganjima u komercijalne nekretnine i onima koji do sada nisu mogli pristupiti takvim vrstama imovine. Taj potez signalizira širenje investicijskih prilika, diverzifikaciju portfelja i povećanu dostupnost tržišta kapitala za građanstvo što je vrlo značajno s obzirom na dosadašnju koncentraciju takvih ulaganja na institucionalne igrače.

U širem gospodarskom smislu, ovaj potez ilustrira transformaciju hrvatskog investicijskog okruženja prema sofisticiranijim i dostupnijim financijskim proizvodima, potičući domaće i strane investitore da aktivnije sudjeluju u razvoju lokalnih tržišta nekretnina.

Što mislite da je bio potez ili odluka koja se pokazala najvećim promašajem ili propuštenom prilikom?

Možemo reći da je najveći promašaj u nekretninskom sektoru ove godine povezan s ograničenjima koja zakonodavni okvir nameće oko etažiranja turističkih i komercijalnih projekata. Trenutni propisi znatno otežavaju realizaciju mješovitih projekata poput hotela s brendiranim apartmanima ili aparthotela koji su standard u međunarodnoj praksi i omogućavaju brži povrat investicije te uključivanje i manjih investitora. Takvi projekti se obično grade izvan gradskih jezgra gdje doprinose razvoju destinacije i otvaranju novih radnih mjesta.

Ovakva regulativa smanjuje atraktivnost ulaganja što je propuštena prilika za razvoj luksuznog turizma, novih radnih mjesta i sofisticiranih investicijskih modela. Dok je nova verzija zakona ublažila neke od restrikcija, i dalje nije dovoljno da bi se omogućila potpuna fleksibilnost potrebna za konkurentno tržište i održivi razvoj destinacija. Hrvatska ima kapacitet za rast i inovacije u turizmu, ali ovakav pravni okvir usporava realizaciju projekata koji bi mogli značajno podići vrijednost i atraktivnost tržišta.

Kako vidite razvoj situacije u 2026. godini i koje bi gospodarske okolnosti mogle najviše na to utjecati?

Razvoj sektora nekretnina u 2026. uvelike će ovisiti o makroekonomskim fundamentima Hrvatske. Trenutno tržište počiva na solidnom rastu BDP-a i stabilnoj gospodarskoj aktivnosti što stvara dobar okvir za daljnji razvoj nekretninskih projekata. U segmentima poput logistike, turizma, uredskih i komercijalnih prostora očekujemo stabilnost s umjerenim rastom, pri čemu će kvalitetni i ESG-usklađeni projekti i dalje biti u fokusu investitora.