Utjecaj suše na cijene hrane u Hrvatskoj – za sada nema dodatnih poskupljenja

Šteta uzrokovana sušom mogla bi imati negativan utjecaj na razne grane poljoprivrede i na rast cijena određenih proizvoda. Najviše je pogođena proizvodnja šećerne repe, ali iz Vlade RH su poručili da se cijene šećera neće povećati.

S obzirom na utjecaj suše na žitarice, Nada Barišić, direktorica Žitozajednice za Financije.hr kaže da do poskupljenja kruha i ostalih pekarskih proizvoda ne bi trebalo doći.

Pšenica u 2024. godini, prema njenim riječima, nije bila previše pogođena sušama, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), njena proizvodnja se ove godine procjenjuje na 840.000 tona, što je za 2,2 posto više u odnosu na prošlu godinu. U 2024. zasijano je 140.000 hektara pšenice. Ipak, ističe da je kod ostalih kultura, kao što su soja i kukuruz, smanjen urod. To bi trebalo dovesti do rasta cijena u narednom periodu, ali cijene trenutačno padaju.

“Što se tiče kruha, kukuruz i ostale kulture ne utječu toliko na cijenu. Naravno, može doći do promjene ako je samo čisti kukuruzni kruh, ali ostale vrste kruha imaju stabilne cijene. Cijena pšenice se od žetve nije puno mijenjala, bila je i u padu jedno vrijeme. Bilježili smo je ispod 200 eura”, kazala je Nada Barišić za Financije.hr.

Ova tjedan je cijena kukuruza iznosila 202 eura po toni i bila je u padu, cijena zobi iznosila je 222 eura i također je bila u padu. Pad je zabilježen i kod pšenica koja je koštala oko 219 eura po toni. S druge strane, cijena uljane repice je iznosila 463 eura po toni i blago je porasla, a rast je zabilježen i kod soje koja je koštala 339 eura po toni.

Istakla je i da je prema podacima Numbea, baze podataka u kojoj su zabilježena kretanja cijena po cijeloj Europi, prosječna cijena za 500 grama bijelog kruha u Hrvatskoj iznosila oko 1,4 eura.

“Po toj cijeni smo bili na sredini Europske unije. Od nas su bile skuplje sve zemlje zapadne Europe, pa i naši susjedi Slovenci. Dakle, nije dolazilo do poskupljenja”, dodala je Barišić.

Klimatske promjene su sve gore, a uz njih i geopolitička situacija utječe na kretanja na burzama, tako da je teško prognozirati kakve će cijene biti u sljedećoj godini. Barišić je istaknula da je do rasta cijena došlo samo tijekom pandemije i nakon početka rata u Ukrajini. Nakon toga se stanje stabiliziralo, a poljoprivrednici se žale da je zbog ukrajinske pšenice, koja dolazi na tržište EU-a, pala cijena domaće pšenice.

Osim mogućeg utjecaja na pekarske proizvode, suša ima negativan utjecaj i na stočarsku proizvodnju, a to bi moglo dovesti do rasta cijena mesa.

“Ako su ulazni troškovi neke proizvodnje veći onda bi i cijena tog proizvoda trebala biti veća, ali u stočarskoj proizvodnji to nije tako, zapravo je suprotno. Ne znamo zašto, ali pretpostavljamo da se ljudi u tom trenutku pokušavaju riješiti neke proizvodnje i onda na tržište plasiraju viškove svinja. Kasnije se to stabilizira i tek onda dolazi do povećanja cijena”, kaže za naš portal Goran Jančo, predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije.

Rekao je da u ovom trenutku zaista imaju štete na ratarskim kulturama zbog suše i da su prinosi nekih kultura manji za 30 i 40 posto, a na nekim mjestima i do 90 posto.

“Imamo cijeli niz ratarskih kultura gdje od usjeva neće biti ništa. Troškovi ulaganja su bili veliki, a mogu reći da su prinosi kukuruza u prosjeku za 40 posto manji. Po svim ekonomskim pravilima, taj finalni proizvod, odnosno meso, bi trebao biti skuplji. Međutim, u cijeloj Europi cijene padaju i sada smo u dvostrukom gubitku”, kazao je Jančo za Financije.hr.

Zašto još nije došlo do poskupljenja mesa objasnio nam je i predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUS) Damir Jagić.

“Suša ne utječe na uzgoj svinja i na cijene mesa jer još uvijek imamo zalihe stare hrane, ali sljedeće godine će definitivno utjecati. Tada će doći do rasta cijena mesa, to je neizbježno”, naglasio je predsjednik SUS-a.

“Pšenica je u posljednje vrijeme imala otkupnu cijenu istu kao i prije 20 godina kada je kruh koštao tri kune (0,39 eura), a sada košta oko dva eura ili 1,5 eura. To se stalno pravda troškovima radne snage i troškovima energije, a čini se da glavna komponenta, brašno, uopće ne utječe na te cijene. Radi se o velikom poremećaju”, kazao je Jagić i dodao da je uzgajivačima svinja potrebna pomoć Ministarstva poljoprivrede.

S obzirom na velike probleme koje su uzgajivači svinja imali zbog afričke svinjske kuge (ASK) u prošloj, ali i ovoj godini, pitali smo Janču i Jagića oporavlja li se trenutačno uzgoj svinja u Hrvatskoj. Jagić tvrdi da se uzgoj nije oporavio, a Jančo kaže da se situacija poboljšava.

“U zoni ograničenja smo. Imamo ograničeno trgovanje svinjama i ne možemo van zone ograničenja prodavati živu stoku. Osim toga, ne možemo ni rasplodni materijal prodavati u druge dijelove Hrvatske nego samo unutar ugrožene zone”, rekao je predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije.

Svi ovi faktori, u narednom periodu, mogli bi dovesti do rasta cijena na tržištu.