Vlada Republike Hrvatske je na sjednici usvojila i u saborsku proceduru uputila prijedlog rebalansa proračuna za 2024. godinu, u kojem se predlažu prihodi od 30,3 milijarde i rashodi od 33,6 milijardi eura. Tako će proračunski manjak iznositi 2,6 posto, rekao je premijer Andrej Plenković.
Cilj rebalansa je servisirati sve obveze koje se odnose na daljnju pomoć vezanu u za energetsku krizu, obnovu od potresa, rashode za zaposlene, socijalne pomoći i naknade, naglasio je premijer Plenković.
„U proračunu se vidi značajan rast prihoda zbog gospodarskog rasta, s 28 i pol na 30,3 milijarde eura ili za 6,4 posto, a rastu i rashodi, s 32,6 na 33,6 milijardi eura to jeste za tri posto. Tako će deficit ostati u okviru od 2,6 posto i to je sasvim prihvatljivo u odnosu na plan i unutar je maastriških okvira“, rekao je predsjednik Vlade RH.
Ponovio je i vladine procjene gospodarskog rasta u ovoj godini, koje iznose 3,6 posto, inflacije od tri posto, a, kako je najavio, udio javnoga duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) trebao bi po prvi puta od 2010. godine pasti ispod 60 posto i iznositi 58,9 posto.
„Uz gotovo 1,75 milijuna zaposlenih i 83 tisuće nezaposlenih, to govori o zdravoj situaciji kada je riječ o hrvatskom gospodarstvu“, ocijenio je premijer Plenković.
Ministar financija Marko Primorac, prezentirajući rebalans proračuna, rekao je kako Vlada RH ima revidirane projekcije kojima očekuje snižavanje inflacije i nastavak rasta plaća u sljedećem razdoblju. Govoreći o uštedama i preraspodjelama koje su planirane po pojedinim ministarstvima, Primorac je rekao kako su tu napravljeni veliki pomaci.
“Ukupno povećanje rashoda koje predlažemo po resorima i po ministarstvima, tu se radi o uštedama od milijardu i 60 milijuna eura. Ove brojke daju veliki poticaj našem gospodarstvu i ekonomskim projekcijama za našu zemlju”, rekao je ministar financija uspoređujući to s ukupnim rashodima na razini cjelokupnog proračuna.
Usvojen Zakon o strancima
Vlada je usvojila i prijedlog izmjene Zakona o stranicama kojem je namjera unaprijediti sustav zapošljavanja stranih radnika. Zakon bi trebao da otkloni nedoumice vezane za reguliranje i boravak stranih radnika, kojih je od početka ove godine u Hrvatsku došlo, uključujući i rujan, 158.837. oko 140 tisuća. Zakonom se regulira i pitanje njihovog smještaja.
Uvjeti za poslodavce su pooštreni, a među njima i uvjet da poslodavac, koji zapošljava stranog radnika, mora imati zaposlenog barem jednog radnika, koji je državljanin Hrvatske zadnjih šest mjeseci, povećan je na godinu dana.
Pročitajte još:
„Bitne izmjene se odnose na produženje važenja Plave karte EU s 24 na 48 mjeseci, a moći će je dobiti i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju a vještine i to isključivo u IT sektoru, dokazuju radnim iskustvom, što će procjenjivati Povjerenstvo, koje će imenovati ministar nadležan za rad“, rekao je ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović.
Najviše stranih radnika u Hrvatsku ove godine došlo je iz Bosne i Hercegovine, Nepala i Srbije.
3 Odgovora
Nije dobro kad su rashodi veći od prihoda
“Tako će proračunski manjak iznositi 2,6 posto”. Manjak je 9% valjda ako su baza prihodi za izračun postotka.
Loše!