Usporio rast cijena poljoprivrednih proizvoda u EU: Najskuplji bili agrumi

Nedavni rast cijena poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji je naglo usporio u drugom dijelu ove godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, podaci su to europskog statističkog ureda Eurostata.

Prosječna cijena dobara i usluga koje se trenutačno troše u poljoprivredi, to je input koji nije povezan s ulaganjima, smanjila se između drugog tromjesečja 2022. i drugog tromjesečja 2023., što je prvo smanjenje od četvrtog tromjesečja 2020. godine.

Među glavnim grupama izlaznih proizvoda najveći rast cijena u drugom tromjesečju 2023. zabilježen je kod agruma, prosječno povećanje za 89 posto, maslinovog ulja za 48 posto i krumpira 38 posto. Prema Eurostatu, cijene ovih proizvoda su porasle zbog suše. Vrijedi istaknuti i snažan rast cijena jaja za 31 posto i svinja za 28 posto. S druge strane, cijene žitarica pale su za 31 posto, dok su cijene peradi i mlijeka ostale stabilnije.

Ovi podaci Eurostata upućuju na daljnje smirivanje globalnih poljoprivrednih tržišta nakon razdoblja poremećaja u kojem je bio snažan rast poljoprivredne proizvodnje i cijena inputa.

Prosječna cijena poljoprivrednih proizvoda u EU, između drugog tromjesečja prošle godine i istog razdoblja ove godine, porasla je za dva posto. U usporedbi s prvim tromjesečjem u obje godine, primjećuje se da je ovo znatno niža stopa rasta jer je u prethodnom tromjesečju prosječna cijena porasla za 17 posto.

U drugom tromjesečju 2023. prosječna cijena dobara i usluga koje se trenutno troše u poljoprivredi, to je input koji se ne odnosi na ulaganja, smanjila se za pet posto. Razlog ovog pada je usporavanje rasta cijena u prvom tromjesečju, iako su tada cijene bile veće za 11 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.

Istodobno, većina zemalja EU-a, njih 17 od 27, nastavila je bilježiti rast cijena poljoprivrednih proizvoda u usporedbi s drugim tromjesečjem 2022. godine. Cijene su najbrže rasle u zemljama koje su imale teško razdoblje zbog suše, a to su Portugal gdje su cijene rasle za 22 posto, Grčka za 21 posto i Španjolska za 16 posto. U Litvi je zabilježen pad cijena za 26 posto, a u Estoniji za 15 posto.

Kod inputa koji nisu povezani s investicijama, najveće stope pada cijena imala su gnojiva i sredstva za poboljšavanje tla i to 23 posto, energija i maziva za 13 posto i stočna hrana za pet posto.