Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) odlučilo ostaviti tri ključne kamatne stope ESB-a nepromijenjenima. Kamatne stope na depozitnu mogućnost, glavne operacije refinanciranja i graničnu posudbu ostat će nepromijenjene, odnosno dva posto, 2,15 posto i 2,40 posto.
Inflacija se trenutačno kreće oko srednjoročnog cilja od dva posto, a procjena Upravnog vijeća o inflacijskim izgledima uvelike je nepromijenjena.
„Nove projekcije stručnih službi ESB-a daju sličnu sliku inflacije kao i projekcije iz lipnja. Predviđaju prosječnu stopu ukupne inflacije od 2,1 posto u 2025., 1,7 posto u 2026. i 1,9 posto u 2027. Za inflaciju bez energije i hrane očekuje se prosjek od 2,4 posto u 2025., 1,9 posto u 2026. i 1,8 posto u 2027. Gospodarski rast u 2025. predviđa se na razini od 1,2 posto, što je povećanje u odnosu na 0,9 posto očekivanih u lipnju“, priopćeno je iz ESB-a.
Projekcija rasta za 2026. sada je neznatno niža, na jedan posto, dok je projekcija za 2027. nepromijenjena, na 1,3 posto.
Upravno vijeće odlučno je osigurati stabilizaciju inflacije na ciljanoj razini od dva posto u srednjem roku. Vodit će se pristupom utemeljenim na podacima i od sjednice do sjednice pri određivanju odgovarajuće monetarne politike.
Istraživanja upućuju na to da proizvodnja i usluge i dalje rastu, što signalizira određeni pozitivni zamah u gospodarstvu, istakla je Christine Lagarde, predsjednica ESB-a na konferenciji za medije. Čak i ako potražnja za radnom snagom slabi, tržište rada ostaje izvor snage, uz stopu nezaposlenosti od 6,2 posto u srpnju.
S vremenom bi to trebalo potaknuti potrošnju kućanstava, osobito ako – kao što se predviđa u projekcijama – ljudi budu manje štedjeli od svojih prihoda. Potrošnja i ulaganja trebali bi imati koristi i od naših prethodnih smanjenja kamatnih stopa koja se prenose na uvjete financiranja. Ulaganja će dodatno poduprijeti znatna državna potrošnja na infrastrukturu i obranu.
Više carine, jači euro i povećana globalna konkurencija očekuje se da će ograničiti rast do kraja godine. Međutim, učinak tih čimbenika trebao bi oslabiti iduće godine. Iako su nedavni trgovinski sporazumi donekle smanjili neizvjesnost, cjelokupni učinak promjene globalnog političkog okvira postat će jasan tek s vremenom, rekla je Lagarde.
“Upravno vijeće smatra ključnim hitno ojačati europodručje i njegovo gospodarstvo u sadašnjem geopolitičkom okruženju. Fiskalne i strukturne politike trebale bi gospodarstvo učiniti produktivnijim, konkurentnijim i otpornijim. Godinu dana nakon objave izvješća Maria Draghija o budućnosti europske konkurentnosti, ostaje ključno nastaviti s njegovim preporukama kroz daljnje konkretne mjere i ubrzati provedbu, u skladu s planom Europske komisije. Vlade bi trebale dati prednost strukturnim reformama koje potiču rast i strateškim ulaganjima, uz osiguravanje održivih javnih financija. Ključno je dovršiti uniju štednje i ulaganja te bankovnu uniju prema ambicioznom vremenskom okviru, kao i brzo uspostaviti zakonodavni okvir za moguće uvođenje digitalnog eura”, istakla je predsjednica ESB-a.
Odluke o kamatnim stopama posebno će se temeljiti na procjeni izgleda inflacije i povezanih rizika, uzimajući u obzir dolazne ekonomske i financijske podatke, dinamiku temeljne inflacije te učinkovitost transmisije monetarne politike.
Rizici za gospodarski rast postali su uravnoteženiji. Iako su nedavni trgovinski sporazumi smanjili neizvjesnost, novo pogoršanje trgovinskih odnosa moglo bi dodatno prigušiti izvoz te povući ulaganja i potrošnju prema dolje.
“Pogoršanje raspoloženja na financijskim tržištima moglo bi dovesti do strožih uvjeta financiranja, veće sklonosti riziku i slabijeg rasta. Geopolitičke napetosti, poput ničim opravdanog rata Rusije protiv Ukrajine i tragičnog sukoba na Bliskom istoku, i dalje su veliki izvor neizvjesnosti. Suprotno tome, veća od očekivane potrošnja na obranu i infrastrukturu, zajedno s reformama koje potiču produktivnost, pridonijeli bi rastu. Poboljšanje poslovnog povjerenja moglo bi potaknuti privatna ulaganja. Raspoloženje i aktivnost mogli bi dodatno ojačati ako se geopolitičke napetosti smanje ili ako se preostali trgovinski sporovi riješe brže od očekivanog”, navela je Lagarde.
Program kupnje vrijednosnih papira (APP) i hitni program kupnje zbog pandemije (PEPP) Portfelji APP-a i PEPP-a nastavljaju se smanjivati odmjerenim i predvidivim tempom, budući da Eurosustav više ne reinvestira glavnice od dospjelih vrijednosnih papira.
Euro je blago oslabio, dok su prinosi na obveznice europodručja ostali stabilni, a europske dionice zadržale rast nakon što je Europska središnja banka, u skladu s očekivanjima, zadržala kamatne stope na dva posto, ali je blago smanjila dugoročnije projekcije rasta i inflacije.
Pročitajte još:
Prinos na njemačku desetogodišnju obveznicu, koji služi kao referenca za europodručje, posljednji je iznosio 2,66 posto, navodi Reuters, stabilno tijekom dana i uglavnom na istoj razini kao i prije objave.
Euro je blago oslabio u odnosu na američki dolar i britansku funtu, na 1,1669 USD (1,1669 EUR/USD) i 86,35 penija (0,8635 EUR/GBP), dok se paneuropski indeks dionica STOXX 600 zadržao 0,4 posto u plusu.
